Gama-zračenje je elektromagnetsko zračenje vrlo kratkih valnih duljina (0.001 nm - 0.1 nm) i vrlo velikih energija od 10-15 J do 10-10 J (od 10 keV to 10 MeV). Gama-zrake se javljaju kao posljedica uspostavljanja energetske ravnoteže u jezgri nakon izbacivanja α ili β-čestica.
Gama-zrake su jako prodorne i apsorbiraju se u gustim materijalima kao što su olovo i uran. Izlaganje gama-zračenju može biti smrtonosno.
Schiffove baze su klasa spojeva koje su dobivene kemijskom reakcijom (kondezacijom) aldehida ili ketona s aromatskim aminima, na primjer
Nazvani su po njemačkom kemičaru Hugu Schiffu (1834.-1915.).
Sintetički materijal (umjetni materijal) tvar je proizvedena kemijskom sintezom.
Termitno zavarivanje spada u skupinu zavarivanja taljenjem pri čemu se za taljenje metala koristi toplinska energija oslobođena kemijskom reakcijom između metalnog oksida i aluminija (aluminotermijsko zavarivanje).
Gibbsova slobodna energija (G) jest energija oslobođena ili apsorbirana u reverzibilnom procesu pri konstantnoj temperaturi i tlaku. Definirana je jednadžbom
gdje je H entalpija, S entropija a T termodinamička temperatura. Naziva se još i Gibbsova energija ili samo slobodna energija.
Promjena Gibbsove slobodne energije, ΔG, određuje smjer kemijske reakcije. Ako je ΔG neke reakcije negativan, reakcija će se spontano odvijati dok se ne uspostavi ravnotežno stanje. Kada je postignuto ravnotežno stanje, onda je ΔG = 0.
Za danu reakciju poluživot, t1/2, reaktanta jest vrijeme potrebno da njegova koncentracija dosegne vrijednost koja je aritmetička sredina njegove početne i konačne (ravnotežne) vrijednosti.
Poluživot reaktanta konstantan je za reakcije prvog reda.
Poluživot reaktanta za reakcije drugog reda nije konstantan već ovisi, osim o konstanti k, i o početnoj koncentraciji reaktanta.
Bojni otrov znači bilo koji kemijski spoj koji kroz njegovo kemijsko djelovanje na biološke procese može uzrokovati smrt, privremeno onesposobljenje ili trajnu ozljedu ljudi ili životinja. Ovo uključuje sve kemikalije, bez obzira na njihovo porijeklo ili metode njihove proizvodnje i bez obzira na to jesu li proizvedene za vojne ili kakve druge svrhe.
Tlak pare je tlak plina koji je u ravnoteži s tekućinom (ili, ponekad, čvrstim tijelom) pri određenoj temperaturi.
Slabi elektroliti su oni elektroliti koji u vodenim otopinama samo djelomično disociraju na ione i koji su u ravnoteži s nedisociranim molekulama. Njihove vodene otopine slabo provode električnu struju. Npr. acetatna kiselina samo djelomično disocira pa otopina acetatne kiseline sadrži molekule acetatne kiseline, vodikove ione i acetatne ione.
Generalić, Eni. "Zakon o kemijskoj ravnoteži." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav