KEMIJSKI RJEČNIK

apsorptancija    →   absorptance

Apsorptancija (α) je udio upadnog zračenja dane valne duljine koji je apsorbiran u mediju na koji pada zračenje.

angstrem    →   angstrom

Angstrem (Å) je jedinica za duljinu koja je jednaka 10^-10 m. Angstrem je definiran valnom duljinom crvene linije u emisijskom spektru atoma kadmija (6438.4696 Å).

atomska apsorpcijska spektroskopija    →   atomic absorption spectroscopy

Atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS) analitički je postupak (tehnika) pri kojem ispareni uzorak nepobuđenih atoma apsorbira elektromagnetsko zračenje karakteristične valne duljine.

bioelement    →   bioelement

Bioelementi (bio + element) su kemijski elementi od kojih se sastoje živa bića i koji vrše određene funkcije u organizmima. Danas je poznato oko 60 bioelemenata.

D-linije    →   D-lines

D-linije su dvije bliske linije u žutom dijelu natrijeva spektra s valnom duljinom od 589,6 nm (D₁) i 589,0 nm (D₂). Oznaka D potekla je iz oznaka apsorpcijskih linija u sunčevom spektru koje je sustavno proučavao njemački optičar Joseph von Fraunhofer (1787.-1826.). Natrijeve D-linije su jasno istaknute i lako prepoznatljive pa se koriste kao standard u spektroskopiji.

Braggov kut    →   Bragg angle

Braggov kut (Θ) jest kut između upadnih rendgenskih zraka i kristalnih ravnina za koji sekundarna radijacija pokazuje maksimalni intenzitet kao rezultat konstruktivne interferencije. Engleski fizičari William Bragg i njegov sin Lawrence Bragg dali su interpretaciju teorije difrakcije rendgenskih zraka na kristalima. Pojačanje rendgenske zrake nastupa kada je

Ova jednadžba naziva se Braggova jednadžba, a kut pri kojem se pojačava rendgenska zraka naziva se Bragovim kutem sjaja.

Iz Braggove jednadžbe možemo odrediti razmak između ravnina atoma d u kristalnoj rešetki eksperimentalnim određivanjem Braggovog kuta i poznavanjem valne duljine λ upotrijebljenih rendgenskih zraka. Isto tako iz Braggove jednadžbe možemo izračunati valnu duljinu λ ispitivanih rendgenskih zraka kad znamo d i θ.

difrakcijska rešetka    →   diffraction grating

Difrakcijska rešetka jest niz pukotina (zareza), kojima se upadni val razlaže na sastavne valove različitih valnih duljina, razdvajajući po smjeru njihove difrakcijske maksimume.

mehanika fluida    →   fluid mechanics

Mehanika fluida bavi se proučavanjem različitih svojstava fluida (tekućina i plinova): brzine, tlaka, gustoće i temperature kao funkcije prostora i vremena.

geometrijska optika    →   geometrical optics

U većini slučajeva svjetlost se može opisati kao elektromagnetski val. Geometrijska optika je naziv za aproksimaciju u kojoj se valovi svjetlosti mogu prikazati kao ravne zrake. Ova aproksimacija valjana je sve dok valovi svjetlosti ne naiđu na zapreku čije su dimenzije usporedive s valnom duljinom svjetlosti.

Helmholzova slobodna energija    →   Helmholz free energy

Helmholzova slobodna energija (A) jest termodinamička funkcija definirana s A = U - TS, gdje je U unutarnja energija, S je entropija a T je termodinamička temperatura. Za reverzibilne izotermne procese ΔA predstavlja raspoloživi korisni rad.