KEMIJSKI RJEČNIK

plastika    →   plastic

Plastika je materijal koji se može oblikovati primjenom topline ili tlaka. Većina se temelji na sintetičkim polimerima iako su neke produkt prirodnih tvari (kao što su derivati celuloze, ali ne i gume). Obično su lake i trajne čvrste tvari, toplinski su i električni izolatori. Ako se plastika može zagrijavanjem omekšati i ponovo oblikovati zove se termoplastika, a ako ne može - termostabilna plastika.

polonij    →   polonium

Polonij je 1898. godine otkrila Marie Curie (Poljska). Ime je dobio u čast Poljske, domovine Marie Curie-Sklodowske (1867.-1934.). To je srebrno-sivi polumetal koji jako isparava na zraku. Lako se otapa u razrijeđenim kiselinama, a slabo u lužinama. Radioaktivnim raspadom isijava plavu svjetlost. Polonij je radioaktivan. To je jaki otrov koij je izrazito radiotoksičan i kancerogen. Polonij se u prirodi javlja u uranovim rudama. Ima ga otprilike sto mikrograma na tonu rude. Nastaje kao produkt radioaktivnog raspada drugih elemenata. Raspada se uz emisiju alfa-čestica, a kako se skoro sve alfa čestice zaustavljaju na zidovima posude, dajući energiju, polonij se koristi za izradu termoelektričnih nuklearnih baterija.

praktični salinitet    →   practical salinity

Praktični salinitet (praktična slanost), označen kao S_P, definirao je JPOTS 1978. Skala praktičnog saliniteta (Practical Salinity Scale 1978, PSS-78) definirana je preko K₁₅, odnosno odnosa električne vodljivosti uzorka mora pri t₆₈ = 15 °C i tlaku od jedne standardne atmosfere i otopine kalijevog klorida (KCl) u kojoj je maseni udio KCl točno 0.0324356 (32.4356 g KCl otopljeno je u 1 kg otopine) pri istom tlaku i temperaturi. Praktični salinitet je bezdimenzijska veličina iako mu ponekad (pogrešno) pripisuju jedinicu "psu". Po definiciji, K₁₅ iznosi točno 1 kada je praktični salinitet jednak 35 (pri gornjim uvjetima vodljivost obje otopine je C(35,1568,0) = 42.914 mS/cm = 4.2914 S/m). Praktični salinitet definiran je slijedećom jednadžbom koja vrijedi za slanosti od 2 do 42:

Kod mjerenja pri temperaturama i tlakovima (dubinama) različitim od standardnih računa se odnos vodljivosti R koji se može prikazati kao produkt tri faktora označena s R_p, R_t i r_t:

Za svaku temperaturu različitu od t₆₈ = 15 °C Praktični salinitet dan je kao funkcija od R_t (pri čemu je k = 0.0162). Pri temperaturi t₆₈ = 15 °C R_t postaje K₁₅.

prometij    →   promethium

Prometij su 1945. godine otkrili J. A. Marinsky, Lawrence Glendenin i Charles D. Coryell (USA). Dobio je ime po Prometeju koji je po grčkoj mitologiji ukrao vatru od bogova. Postoji u dvije alotropske modifikacije. Prometij-145 je najstabilniji izotop i služi kao izvor beta-zračenja. Prometijeve soli svijetle u mraku plavo zelenom svjetlošću. To je otrovan i radiotoksičan metal. Ne pojavljuje se u prirodi. Nastaje kao produkt bombardiranja neodimija s neutronima. Upotrebljava se za izradu nuklearnih baterija gdje osvjetljavajući fotoćeliju proizvodi struju.

radioaktivni niz    →   radioactive series

Radioaktivni niz je niz nuklida koji se formiraju sukcesivnim radioaktivnim raspadima dok ne nastane stabilan produkt raspada. Poznati primjer radioaktivnog niza jest raspad urana koji kroz seriju raspada dolazi do stabilnog olova.

radon    →   radon

Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka). Nastaje raspadom radija pa je po njemu i dobio ime. Prvotno je nazvan niton po latinskoj riječi nitens što znači sjajan. To je plin bez boje i mirisa. Radon je kemijski inertan, jednoatomni nezapaljivi plin. Ne spaja s drugim elementima izuzev s fluorom. Radon je radioaktivan, jako radiotoksičan i kancerogen ako se udiše. Radon nastaje kao produkt radioaktivnog raspada radija, a i sam se dalje radioaktivno raspada (3.8 dana).

reverzibilna reakcija    →   reversible reaction

Reverzibilna reakcija je kemijska reakcija koja može teći u oba smjera. Kada se brzine napredne i povratne reakcije izjednače uspostavlja se ravnoteža a koncentracija produkata i reaktanata više se ne mijenjaju. Reverzibilne reakcije označavaju se dvostrukom strelicom u oba smjera.

ribonukleinska kiselina    →   ribonucleic acid

Ribonukleinska kiselina (RNK ili RNA) je dugačka lančasta molekula koja služi kao posrednik između DNK i njihovog konačnog produkta, bjelančevina. Neki virusi koriste RNK molekule za prijenos genetskih informacija umjesto DNK.

Ribonukleinska kiselina i dezoksiribonukleinska kiselina kemijski su vrlo slične molekule. U RNK je pirimidinska baza timin zamijenjena uracilom, a šećer je riboza umjesto dezoksiriboze. RNK su sastavljene od dušičnih purinskih baza adenina i gvanina, dušičnih pirimidinskih baza citozina i uracila, šećera riboze i fosforne kiseline. Za razliku od DNK RNK je jednolančana molekula.

Imamo tri glavna tipa obzirom na funkciju RNK u stanici: (1) ribosomske RNK koje izgrađuju ribosome u citoplazmi; (2) glasničke (messengers), dugačke, nitaste, mjestimično poput čvorova savijene molekule velike molekularne mase, sastavljene od dugih nizova ribonukleotida; služe kao prijenos biološke uloge DNK iz jezgre u citoplazmu; (3) transportne (transfer) RNK relativno malih molekula sastavljenih od svega 75-90 nukleotida, molekularne mase oko 30 000.; prenose aminokiseline na ribosome, gdje se obavlja sinteza bjelančevina, koji su strukturne bjelančevine, enzimi ili hormoni odgovorni za osnovnu strukturu i funkciju živih organizama.

stehiometrijski koeficijent    →   stoichiometric coefficient

Stehiometrijski koeficijent (ν) jest broj koji se nalazi ispred formule svakog spoja u jednadžbi kemijske reakcije. Ako ne piše nijedan broj ispred formule, stehiometrijski koeficijent je 1. Prema konvenciji negativan je za reaktante a pozitivan za produkte.

Stehiometrijski koeficijenti opisuju stehiometriju kemijske reakcije.

U ovoj reakciji, a, b, c i d predstavljaju stehiometrijske koeficijente A, B, C i D.

stehiometrija    →   stoichiometry

Odnosi množina između reaktanata i produkata u kemijskoj reakciji predstavljaju stehiometriju kemijske reakcije, a temelji se na zakonu o održanju mase. Svaka kemijska reakcija ima svoje karakteristične odnose.

Primjerice, pri potpunom izgaranju metana

vidimo da jedan mol metana reagira s dva mola kisika dajući jedan mol ugljikova dioksida i dva mola vode.

Isto tako možemo napisati da 16 g metana reagira s 64 g kisika dajući 44 g ugljikova dioksida i 36 g vode.

Kemijska jednadžba nam simbolički prikazuje kvantitativan odnos između reaktanata i produkata. Svaka kemijska jednadžba mora biti uravnotežena. Poznavanje jednadžbe kemijske reakcije omogućuje nam da odredimo količine međusobno ekvivalentnih tvari.