KEMIJSKI RJEČNIK

Zieglerov proces    →   Ziegler process

Zieglerov proces je industrijski proces za proizvodnju polietilena visoke gustoće upotrebom titanij(IV) klorida (TiCl₄) i aluminij alkila (npr. trietilaluminija, Al(C₂H₅)₃). Proces je predstavio 1953. njemački kemičar Karl Ziegler (1898.-1973.). Zieglerovim procesom proizvodio se polietilen kod nižih temperatura (oko 60 °C) i tlakova (oko 1 atm) nego u izvornom procesu.

aerogel    →   aerogel

Aerogel je porozni prozirni materijal male gustoće koji sadrži više od 90 % zraka. Obično se sastoji od metalnih ili silicijeva oksida, a koristi se kao sredstvo za sušenje i kao izolatorski materijal.

alkalijski metal    →   alkali metal

Alkalijski metali su elementi 1. skupine periodnog sustava: litij (Li), natrij (Na), kalij (K), rubidij (Rb), cezij (Cs) i francij (Fr).. Imaju malu gustoću i toliko su mekani da se mogu rezati nožem. Svi su metali i burno reagiraju s vodom razvijajući toplinu i vodik. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Jednovalentni su i gotovo sve njihove soli lako su topljive u vodi. Grade jake baze koje potpuno disociraju na ione. Pridjev alkalni daje se svim tvarima s jako izraženim lužnatim osobinama.

zemnoalkalijski metal    →   alkaline earth metal

Zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine periodnog sustava: berilij (Be), magnezij (Mg), kalcij (Ca), stroncij (Sr), barij (Ba) i radij (Ra). U vanjskoj ljusci imaju dva elektrona i uglavnom se pojavljuju u oksidacijskom stanju +2. Svi su metali male gustoće i vrlo reaktivni iako manje od alkalijskih metala. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Berilijev hidroksid je praktično netopljiv u vodi a topljivost ostalih hidroksida raste s porastom atomske mase metala. Nazvani su zemnoalkalijskim jer vodene otopine njihovih oksida ("zemlje") imaju lužnatu (alkalnu) reakciju.

atmosfera    →   atmosphere

1. Atmosfera je stupac zraka koji se pruža nekoliko stotina kilometara iznad površine Zemlje. Gustoća zraka smanjuje se s visinom. Atmosfera se sastoji od 78 % dušika, 21 % kisika i 0.9 % argona. Ostatak (0.1 %) čine ozon, vodena para, ugljikov dioksid, metan, helij i neon. Atmosfera je podijeljena u različita područja. Dva najniža sloja, troposfera (sloj najbliži Zemljinoj površini) i stratosfera, sadrže više od 99 % svih molekula u atmosferi.

2. Standardna atmosfera (atm) je zastarjela jedinica za tlak koja je jednaka tlaku zraka mjerenom kod srednje razine mora.

1 atm = 101 325 Pa

Tehnička atmosfera (at) je stara jedinica za tlak iz MKpS sustava.

1 at = 98 066.5 Pa

1 atm = 1.033 227 453 at

barit    →   barytes

Barit, barijev sulfat, BaSO₄, najčešći je barijev mineral. To je bijela kristalna tvar relativne gustoće 4.5, netopiva se u vodi i kiselinama. Nalazi se uz sulfatne rude a može biti hidrotermalnog i sedimentnog porijekla. Najvažnija je sirovina za dobivanje soli barija.

efuzija    →   effusion

Efuzija je istjecanje plinova kroz mali otvor. Brzina efuzije približno je proporcionalna korijenu njihove gustoće.

mehanika fluida    →   fluid mechanics

Mehanika fluida bavi se proučavanjem različitih svojstava fluida (tekućina i plinova): brzine, tlaka, gustoće i temperature kao funkcije prostora i vremena.

gaus    →   gauss

Gaus (G) je cgs jedinica gustoće magnetskog fluksa (B). 1 G = 10^-4 T.

bizmut    →   bismuth

Bizmut je 1753. godine otkrio Claude Geofroy (Francuska). Ime mu dolazi od njemačkog naziva Weisse Masse - bijele nakupine što je kasnije prešlo u wismut i bisemutum. To je krhki metal srebrno-ružičasti boje. Stabilan u vodi i na zraku. Otapa se samo u koncentriranoj nitratnoj i vrućoj sulfatnoj kiselini. Toplinska vodljivost mu je najniža od svih metala, osim žive. Slab je vodič struje i ima najveći Hallov efekt od svih metala. Bizmut i njegovi spojevi su otrovni. Glavne rude bizmuta su bizmutov sjajnik (Bi₂S₃) i bizmutov oker (Bi₂O₃). Upotrebljava se kao sastojak niskotaljivih legura s olovom, kositrom i kadmijem, za izradu električnih i toplinskih osigurača. Služi kao nosač za uranijevo gorivo u nuklearnom reaktoru.