Inertna elektroda je ona elektroda koja služi samo kao izvor elektrona te ne sudjeluje u elektrodnoj reakciji. Za tu svrhu najčešće se koriste plemeniti metali, živa i ugljik. Međutim, inertna priroda elektrode ponekad se može dovesti u pitanje. Dok s jedne strane elektroda ne sudjeluje u reakciji kao reaktant ili produkt, ona može djelovati kao elektrokatalizator.
Kinetička energija (Ek) povezana je sa stanjem gibanja tijela. Ona je skalarno svojstvo i definira se kao umnožak polovice mase i kvadrata brzine:
Doprinos kinetičke energije mnogo je veći kod plinova, čije molekule imaju vrlo veliku slobodu kretanje, nego kod tekućih i čvrstih tvari.
Zakon o očuvanju mase kaže da se nikakav vidljiv gubitak ni dobitak mase ne može otkriti tijekom kemijske reakcije. Stanje tvari može se promijeniti u kemijskoj reakciji, npr. iz čvrstog u plinovito, ali se ukupna masa neće promijeniti. Energija koja se oslobodi ili adsorbira tijekom kemijske reakcije rezultat je prijenosa energije između atoma i njihove okoline.
Magnetska permeabilnost (μ) je konstanta proporcionalnosti između magnetske indukcije i intenziteta magnetskog polja i za vakuum iznosi μo = 1.257×10-6 H/m.
Magnetska permeabilnost se obično izražava kao relativna vrijednost. Ako μ predstavlja magnetsku permeabilnost tražene tvari, relativna magnetska permeabilnost je dana izrazom
Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase (mA) otopljene tvari i volumena (V) otopine. SI jedinica za masenu koncentraciju jest kg m-3, ali se u laboratoriju češće upotrebljava g dm-3 koja ima istu brojčanu vrijednost.
Molarni volumen je volumen koji zauzima jedan mol tvari. Volumen plina, uz standardne uvjete (temperatura 0 °C i tlak 101 325 Pa), iznosi 22.4 dm3mol-1.
Néelova temperatura (TN) je kritična temperatura iznad koje antiferromagnetna tvar postane paramagnetična. Fenomen je tridesetih godina dvadesetog stoljeća pronašao francuski fizičar L.E.F. Néel (1904.-2000.).
Neelektroliti su tvari koje u otopinama ne disociraju na ione i koje ne provode električnu struju.
Oligomeri su tvari koje se, slično polimerima, sastoje od višestruko ponavljajućih jedinica niske relativne molekularne mase ali su im makromolekule relativno manje molekularne mase. Za razliku od polimera, svojstva oligomera mogu se značajno promijeniti ako im se ukloni jedna ili nekoliko sastavnih jedinica.
Maseni udio (w) jednak je omjeru mase (m) otopljene tvari i zbroja masa (m) svih tvari u otopini. Maseni udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million). Ako nije drugačije naglašeno, udio se odnosi na maseni udio.
Generalić, Eni. "Strana tvar." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav