Kinetička energija (Ek) povezana je sa stanjem gibanja tijela. Ona je skalarno svojstvo i definira se kao umnožak polovice mase i kvadrata brzine:
Doprinos kinetičke energije mnogo je veći kod plinova, čije molekule imaju vrlo veliku slobodu kretanje, nego kod tekućih i čvrstih tvari.
Energija (E, U) je karakteristika sustava i definirana je kao sposobnost sustava da vrši rad. Jedinica za energiju je džul (J).
Unutrašnja energija tijela zbir je potencijalne i kinetičke energije atoma i molekula koji ga sačinjavaju.
Potencijalna energija jest energija pohranjena unutar tijela ili sustava kao posljedica mjesta, oblika ili stanja (uključuje gravitacijsku, električnu, nuklearnu i kemijsku energiju).
Kinetička energija jest energija kretanja i za tijelo mase m koje ima brzinu v, iznosi mv2/2. Doprinos kinetičke energije je mnogo veći kod plinova, čije molekule imaju vrlo veliku slobodu kretanje, nego kod tekućina i čvrstih tvari.
U izoliranom sustavu energija se može pretvarati iz jednog oblika u drugi, ali ukupna energija ostaje konstantna.
Energija aktivacije ili energija aktiviranja reakcije (Ea) energija je koju je potrebno dovesti molekulama da međusobno reagiraju. Da bi molekule kemijski reagirale, moraju se sudariti, ali međusobno mogu reagirati samo one molekule koje imaju veću energiju od energije aktiviranja. U kemijskoj kinetici energija aktivacije je visina potencijalne barijere koja odvaja produkte od reaktanata. Što je energija aktivacije veća, to manji broj molekula može prijeći vrh energetske barijere i reakcija je sporija.
Kemijska energija je energija uskladištena u tvarima, a prenosi se tijekom kemijske reakcije.
Slobodna energija se može iskoristit za rad. Smanjenje slobodne energije prati bilo koji spontani proces. Slobodna energija ne mijenja se kod sustava u ravnoteži.
Helmholzova slobodna energija (A) jest termodinamička funkcija definirana s A = U - TS, gdje je U unutarnja energija, S je entropija a T je termodinamička temperatura. Za reverzibilne izotermne procese ΔA predstavlja raspoloživi korisni rad.
Energija ionizacije jest energija potrebna da se elektron ukloni iz atoma. Energija ionizacije najmanja je za prvi elektron i za svaki idući raste jer se elektron sada uklanja s pozitivno nabijenog, a ne neutralnog atoma. Energija ionizacije opada u istoj skupini periodnog sustava s porastom atomskog broja elementa, a u istoj periodi raste s porastom atomskog broja.
Kinetička teorija objašnjava ponašanje krutina, tekućina i plinova i njihove promjene stanja, ovisno o gibanju čestica od kojih su sastavljene.
Energija kristalne rešetke jest energija koju je potrebno dovesti po ionskom paru da se ioni sasvim odvoje od kristalne rešetke pri temperaturi apsolutne nule.
Gibbsova slobodna energija (G) jest energija oslobođena ili apsorbirana u reverzibilnom procesu pri konstantnoj temperaturi i tlaku. Definirana je jednadžbom
gdje je H entalpija, S entropija a T termodinamička temperatura. Naziva se još i Gibbsova energija ili samo slobodna energija.
Promjena Gibbsove slobodne energije, ΔG, određuje smjer kemijske reakcije. Ako je ΔG neke reakcije negativan, reakcija će se spontano odvijati dok se ne uspostavi ravnotežno stanje. Kada je postignuto ravnotežno stanje, onda je ΔG = 0.
Generalić, Eni. "Kinetička energija." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav