KEMIJSKI RJEČNIK

srednji slobodni put    →   mean free path

Srednji slobodni put je prosječna udaljenost koju prijeđu molekule plina između dva sudara.

slobodni radikal    →   free radical

Slobodni radikali jesu visokoreaktivni molekularni fragmenti koji imaju jedan ili više nesparen elektron. Mogu nastati fotolizom ili pirolizom kada se prekine veza bez stvaranja iona. U formulama, slobodni radikali se obično označavaju točkom (·CH₃, ·SnH₃, ·Cl). Slobodni radikali sudjeluju kao inicijatori ili intermedijeri u reakcijama oksidacije, fotolize i polimerizacije.

slobodna energija    →   free energy

Slobodna energija se može iskoristit za rad. Smanjenje slobodne energije prati bilo koji spontani proces. Slobodna energija ne mijenja se kod sustava u ravnoteži.

Helmholzova slobodna energija    →   Helmholz free energy

Helmholzova slobodna energija (A) jest termodinamička funkcija definirana s A = U - TS, gdje je U unutarnja energija, S je entropija a T je termodinamička temperatura. Za reverzibilne izotermne procese ΔA predstavlja raspoloživi korisni rad.

Gibbsova slobodna energija    →   Gibbs free energy

Gibbsova slobodna energija (G) jest energija oslobođena ili apsorbirana u reverzibilnom procesu pri konstantnoj temperaturi i tlaku. Definirana je jednadžbom

gdje je H entalpija, S entropija a T termodinamička temperatura. Naziva se još i Gibbsova energija ili samo slobodna energija.

Promjena Gibbsove slobodne energije, ΔG, određuje smjer kemijske reakcije. Ako je ΔG neke reakcije negativan, reakcija će se spontano odvijati dok se ne uspostavi ravnotežno stanje. Kada je postignuto ravnotežno stanje, onda je ΔG = 0.

Knudsenova značajka    →   Knudsen number

Knudsenova značajka (Kn) bezdimenzijska je veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida. Definirana je kao

gdje je λ srednji slobodni put a l duljina.

rasprostranjenost elemenata    →   abundance of elements

Elementi se u prirodi uglavnom nalaze u različitim spojevima, a rjeđe u slobodnom (elementarnom) stanju. U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje.

akceleracija    →   acceleration

Ako se brzina materijalne točke mijenja od neke početne vrijednosti, v_p, u početnom trenutku t_p do konačne vrijednosti, v_k, u trenutku t_k, srednja akceleracija, a definira se kao kvocijent promjene brzine, Δv=v_k-v_p, i vremenskog intervala, Δt=t_k-t_p, u kojemu je ta promjena nastala:

Trenutačna akceleracija, a, dobiva se kao granična vrijednost srednje akceleracije kad se Δt približava nuli:

Akceleracija je vektorska veličina. SI jedinica za akceleraciju je m s^-2.

kutna akceleracija    →   angular acceleration

Ako se kutna brzina tijela promijeni od neke početne vrijednosti ω_p, koju ima u početnom trenutku t_p do konačne ω_k, koju ima u trenutku t_k, srednja kutna akceleracija tijela definira se kao kvocijent promjene kutne brzine, Δω, i vremenskog intervala, Δt, u kojemu je ta promjena nastala:

Trenutačna kutna akceleracija, α, dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne akceleracije kad se Δt približava nuli:

SI jedinica za kutnu akceleraciju je s^-2.

kutna brzina    →   angular velocity

Položaj materijalne točke koja se giba po kružnici sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava može se, osim parom koordinata (x,y), odrediti i parom koordinata (r,Θ), pri čemu je r udaljenost točke od ishodišta, a Θ kut koji pravac na kojem leži r zatvara s pozitivnim smjerom x-osi. Ako se položaj točke mijenja tako da se kut promijeni od početnog Θ_p u trenutku t_p do konačnog Θ_k u trenutku t_k, onda je srednja kutna brzina, ω_sr, jednaka omjeru kutnog pomaka ΔΘ i vremenskog intervala Δt u kojem je pomak nastao:

Trenutačna kutna brzina ω dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne brzine kad se Δt približava nuli.

ω_sr i ω su pozitivni za vrtnju u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se povećava) a negativni za vrtnju u smjeru kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se smanjuje).

Srednja i trenutačna kutna brzina također se mogu definirati i za kruto tijelo koje se vrti oko neke određene osi.

SI jedinica za kutnu brzinu je s^-1. Kut Θ mjeri se u radijanima. Veza radijana i stupnjeva je:

Na primjer, kutna količina gibanja minutne kazaljke na satu je: