KEMIJSKI RJEČNIK

jednadžba stanja idealnog plina    →   ideal gas law

Jednadžba stanja idealnog plina izvedena je kombinacijom Boyle-Mariotteova, Charles-Gay-Lussacova i Avogadrova zakona. Stanje idealnog plina određeno je tlakom, volumenom, množinom i temperaturom. Njihova međusobna ovisnost dana je jednadžbom

gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK^-1mol^-1).

Joule-Thompsonov koeficijent    →   Joule-Thomson coefficient

Joule-Thompsonov koeficijent (μ) jest parametar koji opisuje temperaturnu promjenu koja se desi kada plin adijabatski ekspandira kroz mlaznicu. Definiran je s

gdje je H entalpija.

normalni uvjeti    →   normal conditions

Plin se nalazi pod normalnim (ili standardnim) uvjetima kada je: p₀ = 10⁵ Pa i T₀ = 273.15 K (0 °C). IUPAC je preporučio da se više ne koristi 1 atm (ekvivalent 101 325 Pa) kao normalni tlak. Pri ovim uvjetima, molarni volumen plina V_m0 iznosi 0.022 711 m³ (22.711 L).

osmotski tlak    →   osmotic pressure

Osmotski tlak (Π) jest tlak potreban da se očuva osmotska ravnoteža između otopine i čistog otapala odvojenih membranom propusnom samo za otapalo. U idealnim razrijeđenim otopinama

gdje je c_B koncentracija otopljene tvari, R je molarna plinska konstanta a T je temperatura.

Ostwaldov zakon razrjeđenja    →   Ostwald’s dilution law

Ostwaldov zakon razrjeđenja izraz je za ovisnost molarne provodnosti Λ otopine elektrolita o koncentraciji. To se može napisati kao jednadžba pravca

gdje je c koncentracija, K_c je koncentracijska konstanta ravnoteže, i Λ₀ je provodnost kod cΛ = 0. Iz podataka za molarnu provodnost pri raznim koncentracijama može se iz odsječka odrediti Λ₀ a iz nagiba pravca K_c. Ovaj zakon je prvi iznio njemački kemičar Wilhelm Ostwald (1853.-1932.).

vatrostalni metal    →   refractory metal

Vatrostalni metali skupina su metala koja ima jako visoku točku taljenja, otpornost na trošenje i koroziju ( wolfram, molibden, tantal, niobij i renij).

specifična veličina    →   specific quantity

Specifična veličina jest način izražavanja ekstenzivnih veličina (npr., volumena, entalpije, toplinskog kapaciteta itd.). Dobije se tako da se stvarna vrijednost podijeli s masom. Rezultirajuća veličina naziva se specifični volumen, specifična entalpija itd.

termitno zavarivanje    →   thermit welding

Termitno zavarivanje spada u skupinu zavarivanja taljenjem pri čemu se za taljenje metala koristi toplinska energija oslobođena kemijskom reakcijom između metalnog oksida i aluminija (aluminotermijsko zavarivanje).

sastav otopine    →   solution composition

Otopine su homogene smjese više komponenti. Komponenta koja se nalazi u većoj količini od ostalih naziva se otapalo, a ostale komponente su otopljene tvari. Kvantitativan sastav otopine može se izraziti koncentracijom (količinska, masena, volumenska i brojčana), udjelom (količinski, maseni i volumenski), omjerom (količinski, maseni i volumenski) i molalitetom. Molarni, maseni i volumenski udjeli brojčane su, bezdimenzijske veličine i često se izražavaju kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million). Ako nije drugačije naglašeno, udio se odnosi na maseni udio.

spektrofotometar    →   spectrophotometer

Spektrofotometar je instrument koji služi za mjerenje količine svjetla koju apsorbira uzorak.

Apsorpcija svjetlosti kroz otopine može se matematički opisati Beer-Lambertovim zakonom

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).