Murijatična kiselina je staro ime za klorovodičnu kiselinu (HCl). Ime joj je dao Lavoisier od latinske riječi muria za salamuru (slanu vodu).
Slabe kiseline jesu kiseline koje nepotpuno disociraju u vodenoj otopini. Octena kiselina je primjer slabe kiseline koja disocira prema reakciji
Mliječna kiselina je kiselina koja nastaje kao produkt anaerobne respiracije u mišićima i crvenim krvnim zrncima, npr. kada se umjesto kisika kao izvora energije za respiraciju koristi glikogen. Nastala mliječna kiselina u jetri se vraća u glikogen. Nakupljanje većih količina mliječne kiseline u krvi može dovesti do stresa i otrovanja. Visoke razine su obično rezultat stalne pretjerane vježbe.
Nukleinske kiseline su najveće organske molekule, prijeko potrebne komponente svake žive stanice. Svaki nukleotid sadrži po jednu dušičnu bazu, jednu molekulu šećera pentoze i jednu molekulu fosforne kiseline. Dva su osnovna tipa nukleinskih kiselina u živim bićima: dezoksiribonukleinske kiseline (DNK) i ribonukleinske kiseline (RNK). DNK je prvi otkrio 1869. švicarski biokemičar Friedrich Miescher (1844.-1895.) u jezgrama spermija nekih riba.
DNK su sastavljene od dušičnih purinskih baza adenina (A) i gvanina (G), dušičnih pirimidinskih baza citozina (C) i timina (T), šećera dezoksiriboze i fosforne kiseline.
RNK su građene od istih blokova kao DNK, samo što je u njima pirimidinska baza timin zamijenjena uracilom (U), a šećer je riboza umjesto dezoksiriboze.
Ribonukleinska kiselina (RNK ili RNA) je dugačka lančasta molekula koja služi kao posrednik između DNK i njihovog konačnog produkta, bjelančevina. Neki virusi koriste RNK molekule za prijenos genetskih informacija umjesto DNK.
Ribonukleinska kiselina i dezoksiribonukleinska kiselina kemijski su vrlo slične molekule. U RNK je pirimidinska baza timin zamijenjena uracilom, a šećer je riboza umjesto dezoksiriboze. RNK su sastavljene od dušičnih purinskih baza adenina i gvanina, dušičnih pirimidinskih baza citozina i uracila, šećera riboze i fosforne kiseline. Za razliku od DNK RNK je jednolančana molekula.
Imamo tri glavna tipa obzirom na funkciju RNK u stanici: (1) ribosomske RNK koje izgrađuju ribosome u citoplazmi; (2) glasničke (messengers), dugačke, nitaste, mjestimično poput čvorova savijene molekule velike molekularne mase, sastavljene od dugih nizova ribonukleotida; služe kao prijenos biološke uloge DNK iz jezgre u citoplazmu; (3) transportne (transfer) RNK relativno malih molekula sastavljenih od svega 75-90 nukleotida, molekularne mase oko 30 000.; prenose aminokiseline na ribosome, gdje se obavlja sinteza bjelančevina, koji su strukturne bjelančevine, enzimi ili hormoni odgovorni za osnovnu strukturu i funkciju živih organizama.
Zasićene masne kiseline su kiseline koje imaju maksimalni broj vodikovih atoma vezan za ugljikovodični lanac (nemaju dvostrukih veza između ugljikovih atoma). Najvažnije od njih su:
maslačna (butanska kiselina) | CH3(CH2)2COOH |
laurinska (dodekanska kiselina) | CH3(CH2)10COOH |
miristinska (tetradekanska kiselina) | CH3(CH2)12COOH |
palmitinska (heksadekanska kiselina) | CH3(CH2)14COOH |
stearinska (oktadekanska kiselina) | CH3(CH2)16COOH |
arahinska (eikosanoidna kiselina) | CH3(CH2)18COOH |
Nezasićene masne kiseline su kiseline koje mogu adirati vodikove atome. Njihov ugljikovodični lanac ima jednu ili više dvostrukih ili trostrukih veza između ugljikovih atoma. Najvažnije od njih su:
oleinska (9-oktadekaenska kiselina) | CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH |
linolna (9,12-oktadekadienska kiselina) | CH3(CHCH2)3(CH2CH=CH)2(CHCH2)7COOH |
linolenska (9,12,15-oktadekatrienska kiselina) | CH3(CH2CH=CH)3(CHCH2)7COOH |
Rekcije aciliranja uključuju uvođenje acilne grupe (RCO-) u spoj. Alkilni halid reagira s alkoholom ili anhdridom karboksilne kiseline, npr.
Uvođenje acetilne grupe (CH3CO-) jest acetilacija, proces koji se koristi za zaštitu -OH grupe u organskoj sintezi.
Aminokiseline su slabe organske kiseline koje sadrže amino skupinu (-NH2). Biološki su važne samo one aminokiseline kod kojih su amino i karboksilna skupina (-COOH) vezane za isti ugljikov atom. Aminokiseline služe kao ishodne tvari za razne druge organizmu potrebne spojeve (enzime, hormone, pigmente itd.).
Karboksilatni ion se dobiva reakcijom karboksilne kiseline i vode.
Generalić, Eni. "Karboksilne kiseline." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav