Allihnovo ili kuglasto hladilo (kondenzator) služi za hlađenje i kondenziranje para. Sastoji se od vanjske cijevi kroz koju protječe voda i unutarnje staklene cijevi proširene u niz povezanih kugli čime se povećava površina za izmjenu topline s rashladnom vodom. Ime je dobilo po svom izumitelju, njemačkom kemičaru Felixu Richardu Allihnu (1854.-1915.).
Asparaginska kiselina spada u negativno nabijene aminokiseline s kiselim pobočnim lancem. Kao i sve nabijene aminokiseline i ova kiselina se često može naći na površini bjelančevine utječući na topljivost i ionski karakter bjelančevine. Asparaginska i glutaminska kiselina igraju važnu ulogu u aktivnim centrima enzima. Asparaginske kiselina (ponekad se naziva i aspartat što ovisi o pH otopine) nije esencijalna aminokiselina u sisavaca jer se može dobiti transaminacijom iz oksaloacetata.
Atomi i molekule nemaju oštrih granica. Kao volumen slobodnog atoma obično se definira onaj volumen koji sadrži 90 % elektronskog oblaka. Radijus atoma predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dvaju istovrsnih atoma, koji su u dodiru, ali nisu međusobno povezani ni kovalentnom ni ionskom vezom, već vrlo slabom van der Waalsovom vezom.
Baterija jest naprava koja pretvara kemijsku energiju u električnu. Proces na kojemu počiva rad baterije uključuje kemijske reakcije u kojima elektroni prelaze s jedne tvari na drugu, putem dvije polu-reakcije, od kojih jedna uključuje gubitak a druga dobitak elektrona. Baterija je elektrokemijski članak, podijeljen u dva polučlanak, a reakcija počinje kad se polučlanci spoje električki vodljivom stazom. Prijelaz elektrona iz jednog u drugi polučlanak odgovara električnoj struji. Svaki polučlanak sadrži i elektrodu. Elektroda koja daje elektrone u strujni krug kad se baterija izbija zove se anoda i negativni je terminal baterije. Elektroda koja, pak, prima elektrone zove se katoda i pozitivni je terminal baterije. Električni strujni krug zatvoren je elektrolitom, električki vodljivom tvari koja je smještena između elektroda i prenosi naboj između njih. U takozvanim mokrim člancima, elektrolit je tekućeg tipa a sadrži otopljene ione, čije gibanje stvara električnu struju; u suhim člancima elektrolit je čvrstog tipa - s mobilnim ionima kao nositeljima naboja, ili s ionskom otopinom unutar čvrste matrice.
Butler-Volmerova jednadžba jest temeljna jednadžba elektrokemijske kinetike koja daje ovisnost gustoće struje o potencijalu elektrode. Razlika potencijala elektrode kod kojeg teče struja i ravnotežnog potencijala elektrode (E – E°) naziva se aktivacijski prenapon, η. Prenapon će biti veći od nule u slučaju anodnih reakcija, a manji od nule u slučaju katodnih reakcija.
gdje je io gustoća struje izmjene, η je prenapon (η = E - Eo), n je broj elektrona, αC je prijenosni broj kationa a αA prijenosni broj aniona
Nabojni broj predstavlja ionski naboj atoma ili skupine. Označuje se kao desni superskript (Fe2+ ili SO42-).
Donnanov potencijal je razlika električnog potencijala između dviju otopina razdvojenih membranom (kroz koju mogu izmjenjivati ione) a da pritom kroz membranu ne teče struja.
Ekvivalentna masa tvari koja sudjeluje u neutralizacijskoj reakciji jest ona količina tvari (molekule, iona ili ionskog para) koja ili reagira s 1 mol vodikovih iona u toj reakciji ili ga proizvodi.
Ekvivalentna masa sudionika oksidacijsko/redukcijske reakcije jest ona masa tvari koja izravno ili neizravno troši 1 mol elektrona.
Bakar je poznat od davnih vremena (~5000. godine prije Krista). Ime mu dolazi od latinske riječi za otok Cipar - Cyprium. To je svijetlo crvenkasti, sjajni metal. Relativno je mekan, ali žilav i savitljiv. Dobro vodi toplinu i električnu struju. Na zraku je stabilan, ali dužim stajanjem dobije zelenu patinu. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. U prisutnosti kisika iz zraka otopit će se i u razrijeđenoj sulfatnoj kiselini i koncentriranoj kloridnoj kiselini. Bakar se u prirodi nalazi i elementaran, ali se pretežno javlja kao halkopirit (Cu2S·Fe2S3), halkozin (Cu2S), kovelin (CuS), kuprit (Cu2O), malahit (CuCO3·Cu(OH)2), azurit (2CuCO3·Cu(OH)2) i bornit (Cu5FeS4). Oko pola proizvodnje bakra upotrebljava se za izradu vodiča električne struje. Zbog dobre toplinske vodljivosti od njega se izrađuju kotlovi, grijači i razni izmjenjivači topline. Važno područje primjene bakra je dobivanje legura, u prvom redu mjedi ili mesinga (Cu-Zn-legura) i bronce (Cu-Sn-legura).
1. Obrastanje je nakupljanje netopljivih naslaga (bakterija, koloida, oksida) na cijevima izmjenivača topline.
2. Obrastanje je nakupljanje morskih organizama na uronjenoj metalnoj površini.
Generalić, Eni. "Ionska izmjena." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav