glossary.periodni.com

KEMIJSKI RJEČNIK

Rezultati 141–144 od 144 za Born-Haberov kružni proces

  • «
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15

valni broj    →   wavenumber

Valni broj je broj valnih ciklusa po jedinici udaljenosti. Na nesreću postoje dvije definicije valnog broja.

Valni broj, k, najčešće se definira kao

k =
2π / λ
=
ω / vp

gdje je λ valna duljina, vp fazna brzina vala a ω kružna frekvencija.

Manje česta definicija valnog broja je

k =
1 / λ

Uvijek se mora naglasiti koja se definicija koristi. Naširoko se koriste kod infracrvene spektroskopije i obično se izražavaju u cm-1.


tvrdoća vode    →   water hardness

Tvrdoća vode potječe od otopljenih soli kalcija i magnezija. Kalcij i magnezij nalaze se u prirodnim vodama u obliku hidrogenkarbonata, sulfata, klorida ili nitrata. Ove soli su štetne u vodama jer reagiraju sa sapunima, stvarajući netopive spojeve, a uz to se i talože na zagrijanim površinama kotlova i cijevi.

Prolazna tvrdoća, koju čine hidrogenkarbonati kalcija i magnezija, može se ukloniti zagrijavanjem vode duže vrijeme pri 90 °C do 100 °C, pri čemu se hidrogenkarbonat raspada na karbonat, ugljikov dioksid i vodu:

Ca(HCO3)2 →← CaCO3 + CO2 + H2O

Stalnu tvrdoću čine pretežno sulfati, kloridi i nitrati kalcija i magnezija. Ona se ne može ukloniti zagrijavanjem vode na temperaturu vrenja. Ukupna tvrdoća jednaka je zbroju prolazne i stalne tvrdoće. Prolaznu tvrdoću čini karbonatna tvrdoća (hidrogenkarbonati), a stalnu nekarbonatna tvrdoća.

Tvrdoća vode izražava se u njemačkim, engleskim ili francuskim stupnjevima ili u mg CaCO3 u 1 dm3 vode.

Klasifikacija voda
Tvrdoća Koncentracija
kalcijevog karbonata (mg/L)
Meka voda 0 to 75
Srednje tvrda voda 75 to 150
Tvrda voda 150 to 300
Jako tvrda voda over 300

Heyrovsky-Ilkovičeva jednadžba    →   Heyrovsky-Ilkovic equation

U polarografiji, Heyrovsky-Ilkovičeva jednadžba opisuje krivulju ovisnosti jakosti struje o potencijalu (polarografski val) reverzibilnih redoks sustava

E = E1/2 +
RT / nF
ln
id-i / i

gdje je R opća plinska konstanta, T je apsolutna temperatura, F je Faradayeva konstanta, n je broj elektrona izmijenjenih u elektrodnoj reakciji a D i D1 su koeficijenti difuzije. E1/2 je potencijal karakterističan za danu reakciju i osnovni elektrolit (poluvalni potencijal).

Kako bi dobili E1/2 iz gornje jednadžbe nacrtat ćemo graf ovisnosti ln[(id-i)/i] o potencijalu. Vrijednost E1/2 očita se iz grafa u točki u kojoj pravac siječe ordinatu. Ako su procesi na elektrodi reverzibilni iz nagiba pravca (nF/RT) može se izračunati broj izmijenjenih elektrona, n.

Heyrovsky-Ilkovičeva jednadžba
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

Schrotterova aparatura za određivanje CO2    →   Schrotter apparatus for determination of CO2

Schrötterova aparatura za razgradnju (Schrötterov alkalimetar) koristi se za određivanje sadržaja karbonata u uzorcima vapnenca, gipsa, dolomita ili prašak za pecivo metodom gubitka težine. Aparaturu je osmislio 1871. austrijski kemičar Anton Schrötter von Kristelli (1802.-1875.). Težina ispunjene aparature manja je od 75 g (aparatura je visoka samo 16 cm) tako da se može vagati na analitičkoj vagi.

Schrotterova aparatura za određivanje CO2
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

Procedura: U tikvicu C se kroz otvor D ubaci oko 0.5 g praškastog karbonatnog uzorka. Kolona za sušenje A napuni se do polovice koncentriranom sumpornom kiselinom (H2SO4) a lijevak B otopinom klorovodične kiseline (w(HCl) = 15 %). Sve zajedno se izvaže. Skinu se čepovi s oba dijela i polako, kapanjem, ispusti se HCl na uzorak. Iz razvijenog CO2 ukloni se voda prolaskom kroz koncentriranu H2SO4 u posudi A i suhi CO2 ispisti se u atmosferu. Kad se prestane razvijati CO2 tikvica se zagrije do otprilike 80 °C kako bi se istjerao sav zaostali CO2. Kroz gornji dio kolone za sušenje A lagano se isisava zrak pomoću vodene sisaljke sve dok se tikvica ne ohladi na sobnu temperaturu. Vrate se svi čepovi na svoje mjesto te se ponovno izvaže cijela aparatura. Gubitak mase jednak je količini ugljikovog dioksida oslobođenoj iz karbonata.


  • «
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15


Citiranje ove stranice:

Generalić, Eni. "Born-Haberov kružni proces." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.

Share on Facebook Share on Google+ Share on Twitter Share on Reddit
Back to top

Rječnik

  • A
  • B
  • C
  • D
  • E
  • F
  • G
  • H
  • I
  • J
  • K
  • L
  • M
  • N
  • O
  • P
  • R
  • S
  • T
  • U
  • V
  • W
  • X
  • Z

Glosar

  • Literatura
  • IT projekt
  • Dodaj u glosar

Periodni sustav

  • Periodni sustav
  • JavaScript programi
  • Download
  • Članci i tablice

Galerija slika

  • Analitička kemija
  • Elektrode i ćelije
  • Geometrija molekula
  • Grafovi i tablice
  • Kristalni sustavi
  • Laboratorijski uređaji
  • Laboratorijsko staklo
  • Oznake opasnosti
  • Strukturne formule
  • Glosar
    • Literatura
    • IT projekt
    • Dodaj u glosar
  • Periodni sustav
    • Periodni sustav
    • JavaScript programi
    • Download
    • Članci i tablice
  • Galerija slika
    • Analitička kemija
    • Elektrode i ćelije
    • Geometrija molekula
    • Grafovi i tablice
    • Kristalni sustavi
    • Laboratorijski uređaji
    • Laboratorijsko staklo
    • Oznake opasnosti
    • Strukturne formule
  • ≡ Meni
    • Home
    • Periodni sustav
    • JavaScript programi
    • Galerija slika iz kemije
    • Download
    • Članci i tablice
    • Potraži
  • ∇ Rječnik
    • A
    • B
    • C
    • D
    • E
    • F
    • G
    • H
    • I
    • J
    • K
    • L
    • M
    • N
    • O
    • P
    • R
    • S
    • T
    • U
    • V
    • W
    • X
    • Z
  • hr Hrvatski
    • English
    • Hrvatski

Potražite u rječniku:

Copyright © 2004-2023 by Eni Generalic. Sva prava pridržana. | Disclaimer