Knudsenova značajka (Kn) bezdimenzijska je veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida. Definirana je kao
gdje je λ srednji slobodni put a l duljina.
Konstante kristalne rešetke jesu parametri koji određuju dimenzije jedinične ćelije u kristalnoj rešetki, naročito duljine bridova ćelije i kutova među njima.
Svjetlosna godina (ly) posebna je jedinica duljine u astronomiji i astrofizici, definirana je udaljenošću koju u vakuumu prijeđe svjetlost u jednoj godini (ly = 9.46052973·1015 m).
Koenzim Q (CoQ) ili ubikinon pripada skupini supstituiranih derivata benzokinona koji se razlikuju samo u duljini izoprenskog dijela pokrajnjeg lanca. Svi prirodni oblici CoQ netopivi su u vodi ali su topivi u lipidima membrane gdje sudjeluju kao mobilni prenositelj elektrona. Koenzim Q esencijalna je komponenta mitohondrijskog elektron-transportnog lanca u većini prokariotskih i svim eukariotskim stanicama.
U kubičnom ili teseralnom kristalnom sustavu kristalografske osi su jednake duljine i sijeku se pod pravim kutom.
a = b = c
α = β = γ = 90°
Dezoksiribonukleinska kiselina (DNK ili DNA) molekula je na kojoj se nalaze upute za sintezu specifičnih proteina, tj. za raspored aminokiselina u njihovim polipeptidnim lanacima. DNK je, 1869., otkrio mladi švicarski kemičar Friedrich Miescher (1844-1895). Skoro stotinu godina kasnije, 1953., američki biolog James Dewey Watson (1928-) i engleski fizičar Francis Harry Compton Crick (1916–2004) otkrili su da se molekula DNK sastoji iz dva komplementarna lanca nukleotida koji se spiralno uvijaju jedan oko drugog i povezani su vodikovim vezama.
DNA se sastoji od dušičnih baza purina i pirimidina, šećera s pet ugljikovih atoma, dezoksiriboze i fosfata. Postoje četiri vrste dušičnih baza: adenin (A), gvanin (G), timin (T) i citozin (C). Preko tih baza vodikovim vezama su povezana dva lanca, pri čemu se uvijek vežu adenin i timin odnosno citozin i guanin. Redoslijed baza u jednom lancu u potpunosti ovisi od redoslijeda baza u drugom, komplementarnom lancu. Ovo svojstvo je od velikog značaja prilikom diobe stanice i prenošenja nasljednog materijala. Promjer uzvojnice je 2 nm, razmak između susjednih baza je 0.34 nm a međusobno su zakrenute za 36° te se tako spiralna struktura ponavlja nakon svakih deset nukleotida (duljina jednog zavoja je 3.4 nm).
Morska milja (ili nautička milja) iznimno je dopuštena jedinica duljine izvan SI koja se koristi u pomorskom, riječnom i zračnom prometu. Morska milja jednaka je duljini luka jedne minute na površini Zemlje mjereno na geografskoj širini N 45° i iznosi 1852 m.
Fotoelektrični prag maksimalna je duljina elektromagnetskog vala koja još izaziva fotoelektrični efekt.
Hibridizacija atomskih orbitala je postupak u kojem se linearnim kombiniranjem valnih funkcija energijski bliskih orbitala stvaraju nove hibridne valne funkcije. Novonastale orbitale su hibridi originalnih i imaju svojstva (oblik, veličinu i energiju) koja se nalaze negdje između svojstava orbitala iz kojih su nastale.
Metar (m) je osnovna SI jedinica za duljinu.
Metar je duljina koja odgovara putu što ga prijeđe svjetlost u vakuumu za vrijeme od 1/299 792 458 s.
Ova definicija, prihvaćena na Generalnoj konferenciji za mjere i utege u listopadu 1983., zamijenila je definiciju iz 1967. temeljenu na kriptonovoj lampi.
Generalić, Eni. "Valna duljina." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav