Triklinska rešetka ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α≠β≠γ≠90°.
Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.
Kristalni sustav
|
Bravaisove kristalne rešetke
|
|||
kubični a=b=c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
|
|
jednostavna kubična
|
prostorno centrirana kubična
|
plošno centrirana kubična
|
|
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna tetragonska
|
prostorno centrirana tetragonska
|
||
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
jednostavna ortorompska
|
bazno centrirana ortorompska
|
prostorno centrirana ortorompska
|
plošno centrirana ortorompska
|
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna monoklinska
|
bazno centrirana monoklinska
|
||
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120° |
![]() |
|||
|
heksagonska
|
|||
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90° |
![]() |
|||
|
romboedarska
|
|||
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90° |
![]() |
|||
triklinska
|
Bazno centrirana monoklinska rešetka (označava se sa C), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus po jedan dodatni čvor na sredini dvije paralelne stranice jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=γ=90°≠β.
Bazno centrirana ortorompska rešetka (označava se sa C), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus po jedan dodatni čvor na sredini dvije paralelne stranice jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=β=γ=90°.
Prostorno centrirana kubična rešetka (označava se sa bcc ili I), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus jedan dodatni čvor u sredini jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a = b = c a kutovi među njima α=β=γ=90°.
Najjednostavnija kristalna struktura jeste ona koja ima po jedan atom u svakom čvoru jedinične ćelije. Jediničnoj ćeliji pripadaju dva atoma (8×1/8 + 1 = 2), a atomi popunjavaju 68 % volumena kocke. 23 metala kristaliziraju u kubičnom sustavu s prostorno centriranom rešetkom.
Difrakcijska rešetka jest niz pukotina (zareza), kojima se upadni val razlaže na sastavne valove različitih valnih duljina, razdvajajući po smjeru njihove difrakcijske maksimume.
Kristalna rešetka je trodimenzionalni razmještaj točaka koje imaju ponavljajući uzorak kod kristala. Ne smiju se miješati atomi s točkama kristalne rešetke: točke kristalne rešetke su izolirane točke u prostoru a atomi su fizički objekti.
Prostorno centrirana ortorompska rešetka (označava se sa I), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus jedan dodatni čvor u sredini jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=β=γ=90°.
Prostorno centrirana tetragonska rešetka (označava se sa I), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus jedan dodatni čvor u sredini jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a=b≠c kutovi među njima α=β=γ=90°.
Molekularna rešetka je kristalna rešetka molekula međusobno povezanih međumolekularnim silama.
Generalić, Eni. "Triklinska rešetka." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav