KEMIJSKI RJEČNIK

neptunij    →   neptunium

Neptunij su 1940. godine otkrili Edwin M. McMillan i P. H. Abelson (USA). Ime je dobio po planetu Neptunu. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Visoko je radiotoksičan. Neptunij se pripravlja u nuklearnim reaktorima bombardiranjem uranija-238 s neutronima.

staklena elektroda    →   glass electrode

Staklena elektroda je elektroda osjetljiva na vodikove ione. Sastoji se od staklene membrane, unutarnje referentne elektrode i unutarnje otopine. Može se također prirediti i staklena elektroda osjetljiva na natrijeve ione.

Staklena elektroda ima ekstremno velik električni otpor. Membrana tipične staklene elektrode (debljine od 0.03 mm do 0.1 mm) ima električni otpor od 30 MΩ do 600 MΩ). Aktivitet vodikovih iona u unutrašnjoj otopini je stalan. Površina staklene membrane mora biti hidratizirana da bi djelovala kao pH elektroda. kada se staklena membrana uroni u vodenu otopinu na njenoj površini se formira tanki gel sloj pri čemu dolazi do ionske izmjene između iona natrija u kristalnoj rešetki stakla i vodikovog iona. Ista stvar se dešava i na unutrašnjoj strani membrane.

Najjednostavnije objašnjenje rada staklene membrane je da se staklo ponaša kao slaba kiselina (staklo-H).

Aktivitet vodikovih iona u unutrašnjoj otopini je stalan. Kada se na vanjskoj strani staklene membrane promijeni koncentracija vodikovih iona staklo će se protonirati ili deprotonirati. Razlika pH otopina s unutrašnje i vanjske strane staklene membrane stvara elektromotornu silu proporcionalnu toj razlici.

hematit    →   haematite

Hematit, Fe₂O₃, najrašireniji je i najstabilniji željezov oksid te jedna od najzastupljenijih željezovih ruda u prirodi. U laboratorijskim uvjetima hematit se može pripraviti različitim metodama kemijske sinteze. Kontrolom uvjeta sinteze pripravljaju se čestice hematita različitih oblika i veličine. Oblik i veličina kristala hematita određuju njegova fizikalna svojstva, a time i komercijalnu primjenu, npr. kao pigmenata, senzora ili katalizatora.

Željezovi oksidi imaju značajnu tehnološku primjenu. Tradicionalno se upotrebljavaju kao pigmenti, pokrivaju široki raspon boja od žute do crne. Željezovi oksidi kao pigmenti otporni su na kiseline i lužine te visoke temperature. Osim u proizvodnji boja koriste se u gumarskoj i građevinskoj industriji te industriji papira. Budući da su željezovi oksidi netoksični kao pigmenti, koriste se i u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

nitrid    →   nitride

Nitridi su spojevi metala s dušikom u kojima dušik ima oksidacijski broj -3. Jako su tvrdi i otporni prema visokim temperaturama.

najlon    →   nylon

Najloni su sintetička poliamidna vlakna koja se upotrebljavaju za izradu različitih odjevnih predmeta. To su čvrsti, otporni i rastezljivi polimeri koji ne upijaju vodu i ne trunu.

om    →   ohm

Om (Ω) je izvedena SI jedinica električnog otpora. Definiran je kao otpor vodiča, bez izvora elektromotorne sile, u kojem stalan napon jednog volta između njegovih krajeva uzrokuje struju jakosti jedan amper (Ω = V/A). Ime je dobila po njemačkom fizičaru Georgu Simonu Ohmu (1789.-1854.).

pleksi-staklo    →   plexiglas

Pleksi-staklo ili pleksiglas je tvrdo, otporno, prozirno, teško lomljivo staklo od poliakrilne smole. Služi za izradu sigurnosnih prozora za automobile, avione itd.

Rankineov ciklus    →   Rankine cycle

Rankineov ciklus je kružni termodinamički ciklus koji se može upotrijebiti za računanje idealanog toplinskog stroja koji koristi ukapljivu paru kao radni fluid.

hafnij    →   hafnium

Hafnij su 1923. godine otkrili Dirk Costner (Danska) i Georg Karl von Hevesy (Mađarska). Ime je dobio po latinskom nazivu za Kopenhagen - Hafnia. To je srebrno sivi metal visokog sjaja, koji se može kovati. Na izloženoj površini stvara se oksidni film. Otporan na lužine i kiseline (osim HF). Metalni prah se sam zapali i gori na zraku. Spojevi hafnija toliko su slični spojevima cirkonija da ih je skoro nemoguće odvojiti. Pronađen je u svim rudama cirkonija. Kako dobro apsorbira neutrone i kako je otporan na koroziju koristi se za izradu kontrolnih šipki u nuklearnim reaktorima. Upotrebljava se i za legiranje metala, izradu specijalnih stakala, kao i za uklanjanje tragova kisika i dušika iz vakuum cijevi.

reforming    →   reforming

Reforming je toplinski ili katalitički proces u kojem se ugljikovodici iz nafte preraspodjeljuju kako bi se poboljšao oktanski broj benzina.