KEMIJSKI RJEČNIK

zakon o očuvanju mase    →   law of conservation of mass

Zakon o očuvanju mase kaže da se nikakav vidljiv gubitak ni dobitak mase ne može otkriti tijekom kemijske reakcije. Stanje tvari može se promijeniti u kemijskoj reakciji, npr. iz čvrstog u plinovito, ali se ukupna masa neće promijeniti. Energija koja se oslobodi ili adsorbira tijekom kemijske reakcije rezultat je prijenosa energije između atoma i njihove okoline.

olovni akumulator    →   lead-acid battery

Olovni akumulator je naprava koja koristi reverzibilne kemijske reakcije za spremanje električne energije. Godine 1859. francuski fizičar Gaston Planté osmislio je prvi olovni akumulator koji se sastojao od olovnih ploča uronjenih u razrijeđenu sumpornu kiselinu. Olovo uronjeno u sulfatnu kiselinu presvuče se slojem olovo(II) sulfata. Ako se kroz ovaj sustav propušta istosmjerna struja dolazi na elektrodama do slijedećih reakcija:

Tako je dobiven izvor struje napona 2 V, koji je poznat kao olovni akumulator. Sam proces pretvaranja električne energije u kemijsku naziva se punjenje akumulatora.

Spajanjem polova olovnog akumulatora u strujni krug na elektrodama se dešavaju slijedeće reakcije:

Proces kojim se kemijska energija pretvara u električnu naziva se pražnjenjem akumulatora.

Olovni akumulatori imaju nisku cijenu, relativno velik napon po ćeliji, malen unutrašnji otpor i mogu dati velike jakosti struje u kratkom vremenu. Mane su mu otrovnost olova, velika masa i pojava samopražnjenja.

povrativi članak    →   reversible cell

Povrativi članak je elektrokemijski članak kod kojeg su kemijske reakcija na elektrodama reverzibilne. Akumulatori su primjer povrativog članka.

luminiscencija    →   luminescence

Luminiscencija (latinski lumen znači svjetlo) je zajednički naziv za pojave emisije elektromagnetskog zračenja (UV, vidljivog ili IR) atoma ili molekula kao posljedica prijelaza elektrona iz pobuđenog u niže energetsko stanje, obično u osnovno stanje. Kako se pojava svijetljenja odvija bez zračenja topline naziva se i hladno svjetlucanje. Može biti izazvana kemijskim procesom (kemoluminiscencija), biološkim procesom (bioluminiscencija), djelovanjem alfa i ß-zraka (radioluminiscencija), svjetlosti (fotoluminiscencija), električne struje (elektroluminiscencija), topline (termoluminiscencija), mrvljenjem (triboluminiscencija) i sl.

S obzirom na trajanje sekundarnog zračenja luminescencija se dijeli na:

1. fluorescenciju - traje samo dok djeluje pobuda
2. fosforescenciju - sekundarno zračenje traje i nakon prestanka pobude.

Schiffova baza    →   Schiff base

Schiffove baze su klasa spojeva koje su dobivene kemijskom reakcijom (kondezacijom) aldehida ili ketona s aromatskim aminima, na primjer

Nazvani su po njemačkom kemičaru Hugu Schiffu (1834.-1915.).

samozapaljivi materijal    →   spontaneously combustible

Samozapaljivi materijali oni su materijali koji se spontano mogu zapaliti bez vanjskog izvora topline. Toplina potrebna za zapaljenje može se generirati i običnom reakcijom s kisikom iz zraka, apsorpcijom vlage, toplinom generiranom tijekom obrade ili čak radioaktivnim raspadom.

nuklearni reaktor    →   nuclear reactor

Nuklearni reaktori su postrojenja koja su projektirana za proizvodnju električne energije. Lančana reakcija fisibilnog materijala (uranij-235 ili plutonij-239) provodi se kontinuirano i pod kontrolom. Od sekundarnih neutrona samo jedan jedini smije izazvati daljnje cijepanje.

Osnovni dijelovi nuklearnog reaktora jesu:

1. Jezgra, metalne šipke koje sadrže dovoljno fisibilnog materijala da održe lančanu reakciju na željenom nivou (može biti potrebno i preko 50 t uranija).
2. Izvor neutrona koji će pokrenuti reakciju (kao što je mješavina polonija i berilija)
3. Moderator koji će smanjiti energiju brzih neutrona za učinkovitiju fisiju (materijali kao što su grafit, berilij, teška voda i laka voda)
4. Sredstvo za hlađenje kojim se uklanja fisijom stvorena toplina (obično voda, natrij, helij ili dušik)
5. Sustav kontrole kao što su primjerice šipke bora ili kadmija koji imaju visoki udarni profil (da apsorbiraju neutrone)
6. Adekvatna zaštita, kontrolna oprema i odgovarajuća instrumentacija neophodna za sigurnost osoblja i učinkoviti rad.

pravilo okteta    →   octet rule

Pravilo okteta kaže da se kemijska svojstva elemenata redovito ponavljaju s porastom atomske mase i da su svojstva svakog osmog elementa slična. Budući da svi plemeniti plinovi osim helija imaju po osam elektrona u svojoj vanjskoj ljusci, takva se stabilna elektronska konfiguracija zove pravilo okteta. U kemijskim reakcijama atomi elemenata imaju tendenciju da reagiraju na način da postignu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina koji im je najbliži u periodnom sustavu elemenata. Postoji mnogo iznimaka ovog pravila.

teorije katalize    →   theories of catalysis

Teorije katalize objašnjavaju utjecaje katalizatora na brzinu reakcije na način da detaljno opisuju mehanizam po kojem katalizator reagira u pojedinom koraku kemijske reakcije.

potencijalna energija    →   potential energy

Potencijalna energija (E_p) jest energija pohranjena unutar tijela ili sustava kao posljedica mjesta, oblika ili stanja (uključuje gravitacijsku, električnu, nuklearnu i kemijsku energiju). Gravitacijska potencijalna energija je energija povezana sa stanjem razdvojenosti tijela koja se međusobno privlače gravitacijskom silom. Elastična potencijalna energija povezana je sa stanjem sabijenosti ili rastegnutosti elastičnog tijela (poput opruge). Toplinska energija povezana je s nasumičnim gibanjem atoma i molekula u tijelu.