KEMIJSKI RJEČNIK

motorni benzin    →   gasoline

Motorni benzini su smjese ugljikovodika s 5 do 12 ugljikovih atoma u molekuli. Dobivaju se preradom nafte ka frakcije s vrelištem od 40 °C do 200 °C. Služe kao pogonsko gorivo klipnih benzinskih motora. Motorni benzini znatno se razlikuju po svom sastavu a jedno od mjerila određivanja njihove kvalitete je oktanski broj. Što benzin ima veći oktanski broj ima veću otpornost prema detonantnom izgaranju i može se koristi u motorima s većim kompresijskim omjerom. Oktanski broj definiran je kao odnos oktana s dobrim antidetonatorskim svojstvima (po definiciji ima vrijednost 100) i n-heptana s lošim (po definiciji ima vrijednost 0).

benzin    →   naphtha

Benzini su različite smjese sastavljene od hlapivih, vrlo zapaljivih tekućih ugljikovodika (vrelišta od 40 °C do 200 °C) koje se koriste kao otapala i razrjeđivači. Često se kao sinonimi za riječ naphta uzimaju i druge lake frakcije nafte kao što su ligroin, petroleter i gazolin.

Benzin je skraćeni naziv za motorni benzin, uobičajeno pogonsko gorivo Otto motora.

benzen    →   benzene

Benzen (benzol), C₆H₆, najjednostavniji je aromatski ugljikovodik, lako hlapiva tekućina karakteristična mirisa, vrelišta 80 °C, netopljiva u vodi, topljiva u benzinu, alkoholu i eteru. Gori jako čađavim plamenom, a pomiješan sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Pare su mu vrlo otrovne.

Njemački kemičar Friedrich August Kekulé je, 1865., predložio strukturu molekule benzena kao heksagonalni prsten koji se sastoji od šest atoma ugljika s naizmjeničnim jednostrukim i dvostrukim ugljik-ugljik vezama. Takva struktura kaže da bi benzen trebao biti vrlo reaktivan ali to nije slučaj. Mi danas znamo da je struktura benzena doista šesterokutna, kod koje su sve C-C veze jednake i čija se duljina nalazi između onih za jednostruku i dvostruku vezu. To je objašnjeno time da se π-orbitale susjednih ugljikovih atoma preklapaju i tvore delokaliziranu molekulsku orbitalu koja se proteže oko prstena, dajući mu dodatnu stabilnost i sukladno tomu smanjenu reaktivnost. To je razlog zašto se strukturna formula benzena predstavlja kao šesterokut s krugom u sredini koji predstavlja delokalizirane elektrone.

kemijsko svojstvo    →   chemical property

Kemijsko svojstvo je svojstvo koje se promatra pri pretvorbi tvari u jednu ili više novih tvari. Mjerenje kemijskog svojstva uvijek uključuje kemijsku promjenu. Primjerice, da bismo utvrdili zapaljivost benzina, moramo ga zapaliti pri čemu dobivamo ugljikov dioksid i vodu.

kemijske sirovine    →   chemical raw material

Kemijske sirovine su frakcije nafte koje služe za dobivanje organskih kemikalija, uglavnom su to rafinirani plin i nafta, odnosno frakcijski dijelovi benzina.

sirova nafta    →   crude oil

Sirova nafta (zemno ulje) nastala je raspadanjem organskih tvari prvenstveno životinjskog, ali i biljnog porijekla koje su se istaložile na dnu plićih dijelova bivših mora i oceana. Sastoji se od različitih ugljikovodika s dodatkom nešto spojeva kisika, dušika i sumpora. Ovisno o vrsti ugljikovodikovih spojeva razlikuje se nafta metanske, naftenske i aromatske osnove. Nafta se vadi pomoću bušotina, koje mogu biti na kopnu i moru. Osnovni derivati nafte su: rafinerijski plin, ukapljeni plin, benzini, petrolej, plinska ulja, loživa ulja, maziva, motorna ulja.

gasohol    →   gasohol

Gashol (E10) je alternativno gorivo dobiveno miješanjem 10 % denaturiranog alkohola i 90 % benzina. Može se koristiti u svim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem bez potrebe za preinakama na motoru ili sustavu za dovod goriva.

LPG    →   LPG

LPG (Liquid Petroleum Gas) tekući je naftni plin koji se sastoji od mješavine kratkih ugljikovodika s većim volumenskim udjelima propana i butana. Istražuje se upotreba tekućeg naftnog plina kao alternativnog goriva jer gori čišće od benzina.

napalm    →   napalm

Napalm je lako zapaljiva smjesa benzina i natrijeva palmitata kojom se pune bombe, mine i bacači plamena. Pri izgaranju stvara visoke temperature i teško zacjeljive opekline.

Fischer-Tropschov postupak    →   Fischer-Tropsch process

Fischer-Tropschov postupak jest industrijska metoda dobivanja ugljikovodika iz ugljikova monoksida i vodika. Postupak, razvijen 1933. su Nijemci primijenili za dobivanje motornih goriva u II. svjetskom ratu. Naziv je dobio po njemačkom kemičaru Franzu Fischeru (1852.-1932.) i češkom kemičaru Hansu Tropschu (1839.-1935.). Vodik i ugljikov monoksid miješaju se u omjeru 2:1 i prevode pri temperaturi od 200 °C preko nikla ili kobalta kao katalizatora. Dobivena smjesa ugljikovodika može se razdijeliti u dizelsku i benzinsku frakciju.