KEMIJSKI RJEČNIK
argon → argon
Argon su 1894. godine otkrili Lord Raleigh i Sir William Ramsay (Škotska). Ime mu dolazi od grčke riječi argos što znači neaktivan. To je kemijski inertan, jednoatomni nezapaljivi plin bez boje i mirisa. Ne spaja s drugim elementima izuzev s fluorom. Argon se dobiva frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Upotrebljava se za zavarivanje kada je potrebno osigurati inertnu atmosferu.
azeotropi → azeotrope
Azeotropi su smjese dviju kapljevina koje vriju s konstantnim sastavom, tj. sastav pare isti je kao i sastav tekućine. Azeotropne smjese pokazuju maksimum ili minimum u dijagramu vrelište - sastav. Frakcijskom destilacijom azeotropne smjese mogu se dobiti jedna čista komponenta i azeotrop (smjesu konstantnog vrelišta). Sastav azeotropne smjese ovisi o tlaku.
barij → barium
Barij je 1808. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Ime mu dolazi od grčke riječi baris što znači težak. To je srebrno bijeli, mekani metal. Barij veoma lako reagira kisikom iz zraka pa se čuva u petroleju. Reagira s vodom i alkoholom. Barij je otrovan. Svi njegovi topljivi spojevi su toksični. Barijev karbonat se koristi kao otrov za štakore. Glavni minerali su mu barit (BaSO4) i viterit (BaCO3). Upotrebljava se u radio tehnici za uklanjanje i posljednjih tragova kisika iz vakuum-cijevi.
ugljeni plin → coal gas
Ugljeni plin proizvodi se destruktivnom destilacijom ugljena i sadrži približno 50 % vodika, 35 % metana i 8 % ugljikova monoksida. Sporedni produkti proizvodnje ugljenog plina jesu katran i koks.
ugljeni katran → coal tar
Ugljeni katran je materijal koji se dobiva destruktivnom destilacijom ugljena kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.) koji se mogu razdvojiti frakcijskom destilacijom.
deterdžent → detergent
Deterdžent (lat. detergere - brisati, skidati) jest površinski aktivno kemijsko sredstvo za uklanjanje nečistoće. Najpoznatije deterdžente, sapune, u novije doba zamjenjuju mnogi sintetički spojevi koji se dobivaju od produkata destilacije nafte i kamenog ugljena.
barometar → barometer
Barometar (grč. tlak + metar) je naprava za mjerenje atmosferskog tlaka. Za apsolutna mjerenja tlaka najpogodniji su barometri sa živom. Staklena cijev, zatvorena na jednom kraju, napuni se živom i pažljivo uroni otvorenim krajem u posudu sa živom. Živa u cijevi spusti se ostavljajući vakuum iznad nje a visina stupca žive varira ovisno o atmosferskom tlaku (1 atm = 760 mm Hg).
Buchnerova tikvica → Buchner flask
Büchnerova tikvica (boca za odsisavanje) jeste Erlenmeyerova tikvica debelih stijenki koja na sebi ima priključak za spajanje na izvor vakuuma (vodenu sisaljku, vakuum pumpu).
Buchnerov lijevak → Buchner funnel
Büchnerov lijevak je naprava koja se koristi za vakuum filtraciju. Sastoji se od cilindričnog porculanskog lijevka (može biti i stakleni ili plastični) s perforiranom pločom na koju se stavlja ravni filtar papir. Buchnerov lijevak se stavlja na bocu za odsisavanjem a vakuum se osigurava pomoću vakuum pumpe ili vakuum sisaljke. Ime je dobio po njemačkom kemičaru Ernst Wilhelm Büchneru (1850.-1925.) koji ga je izumio 1885.
ugljik → carbon
Ugljik je poznat od davnih vremena. Ime mu potječe od latinskog naziva za ugljen - carbo. Lako izgara u prisustvu oksidansa. Javlja se u više alotropskih modifikacije, kao amorfni, grafit, dijamant i fulleren. Prirodni amorfni ugljik su razne vrste ugljena, koks i čađa. Grafit je crna, klizava krutina bez mirisa, visokog tališta i dobre električne vodljivosti. Ne tali se već sublimira na 3825 °C. Najviše se upotrebljava za proizvodnju elektroda. Dijamant je prozirna ili obojena, ekstremno tvrda krutina visokog indeksa loma. Ne vodi električnu struju a upotrebljava se kao drago kamenje i za izradu bušilica i bruseva. Četvrta alotropska modifikacija ugljika, fullerene (sačinjavaju je 60 ili 70 atoma vezanih zajedno), otkrivena je 1969. godine sublimacijom pirolitičkog grafita na niskom tlaku. U zraku dolazi kao CO2 a u stijenama kao karbonat. U prirodi se nalazi u velikim količinama kao mineralni ugljen, nastao procesom pougljenjivanja. Suhom destilacijom ugljena proizvodi se koks. Koks se upotrebljava kao redukcijsko sredstvo u metalurgiji, naročito pri proizvodnji željeza. Čađa se upotrebljava kao boja i kao punilo u proizvodnji automobilskih guma. Aktivni ugljen ima veliku površinu i upotrebljava se kao adsorbens.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Vakuum destilacija." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski
