KEMIJSKI RJEČNIK

umjetna radioaktivnost    →   artificial radioactivity

Umjetna radioaktivnost je stvaranje, pomoću akceleratora ili u nuklearnom reaktoru, izotopa (radionuklida) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope.

radioaktivnost    →   radioactivity

Radioaktivnost je sposobnost spontanog raspadanja atoma pri čemu nastaje nova atomska vrsta i radioaktivno zračenje. Atom može emitirati tri vrste zračenja: pozitivno α-zračenje, negativno β-zračenje i električki neutralno γ-zračenje. Prilikom raspadanja jedan element nikad ne emitira istovremeno sve vrste zračenja.

umjetni med    →   artificial honey

Umjetni med stari je naziv koji se koristio za sirup od invertnog šećera.

umjetni radioaktivni izotop    →   artificial radioactive isotope

Umjetni radioaktivni izotopi nastaju bombardiranjem atoma pomoću akceleratora ili izlaganjem sporim neutronima u nuklearnom reaktoru. Tako se dobivaju izotopi (radionuklidi) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. Najvažniji umjetni radioaktivni izotopi jesu izotopi kobalta, fosfora i ugljika.

Radioaktivni izotop kobalta dobiva se bombardiranjem običnog metalnog kobalta neutronima u nuklearnom reaktoru.

Radioaktivni izotop fosfora dobiva se bombardiranjem običnog fosfora deuteronima proizvedenim u ciklotronu.

Radioaktivni izotop ugljika dobiva se u nuklearnom reaktoru bombardiranjem dušika sporim neutronima. On se najviše upotrebljava kao radioaktivni indikator.

tehnecij    →   technetium

Tehnecij je 1937. godine otkrio Carlo Perrier i Emilio Segre (Italija). Ime je dobio prema grčkoj riječi technetos što znači umjetan jer je prvi element dobiven umjetnim putem. To je srebrni metal ili sivi prah. Otporan je na oksidaciju ali potamni na vlažnom zraku i gori u visokoj koncentraciji kisika. Topljiv je u nitratnoj i sulfatnoj kiselini ali nije topljiv u kloridnoj kiselini, neovisno o njenoj koncentraciji. Tehnecij je radioaktivan. Dobar je inhibitor korozije čelika, ali je, zbog svoje radioaktivnosti, upotrebljiv samo za zatvorene sustave.

aktinij    →   actinium

Aktinij je 1899. godine otkrio Andre Debierne (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi aktis što znači zraka. To je mekani, srebrno bijeli metal. Reagira s vodom. Aktinij je radioaktivan i svijetli u mraku. Glavni izvor aktinija su uranijeve i torijeve rude, ali ga je danas jednostavnije dobiti umjetnim putem. Od ostalih aktinida odvaja se pomoću ionizmjenjivačkih smola. Otprilike je 150 puta aktivniji od radija i služi kao izvor neutrona.

bekerel    →   becquerel

Bekerel (Bq) je izvedena SI jedinica, s posebnim imenom, za radioaktivnost (Bq = s^-1 odnosno broj raspada u jedinici vremena). Dobila je ime po francuskom znanstveniku Antoine Henri Becquerelu (1852.-1908.).

određivanje starosti radioaktivnim ugljikom    →   carbon dating

Određivanje starosti radioaktivnim ugljikom služi za izračunavanje vremena koje je prošlo od smrti organizma mjerenjem radioaktivnosti određene količine izotopa ugljika-14 koja je sadržana u svim živim organizmima.

celuloid    →   celluloid

Celuloid je umjetna plastična masa, dobivena na bazi nitroceluloze s kamforom kao plastifikatorom.

elastomer    →   elastomer

Elastomer je prirodni ili umjetni gumasti materijal koji ima sposobnost da se pod utjecajem sile deformira, a nakon prestanka djelovanja sile ponovo poprima prijašnji oblik.