Toplina uvijek prelazi s tijela više na tijelo niže temperature. Brzina toka topline, H = dQ/dt, proporcionalna je temperaturnoj razlici, ΔT, pa analogno Ohmovom zakonu, možemo pisati:
Pri čemu se H mjeri u vatima a Rt je toplinski otpor, mjeren u K/W. Pretpostavimo, na primjer, da su u dvije kuće zidovi jednake debljine, ali su u jednoj od stakla a u drugoj od azbesta. Za hladna vremena, toplina će brže otjecati kroz staklenu kuću. Dakle, toplinski otpor azbesta veći je nego toplinski otpor stakla. Ako se lijeva i desna strana jednadžbe, koja predstavlja toplinski Ohmov zakon, podijeli s toplinskim kapacitetom C, dobije se Newtonov zakon hlađenja:
gdje je dT/dt brzina hlađenja ili grijanja, mjerena u K s-1, a C, toplinski kapacitet, mjeri se u J K-1.
Toplinski kapacitet količina je topline potrebna da se temperatura sustava povisi za jedan stupanj. Razlikujemo toplinski kapacitet pri stalnom tlaku (Cp) i toplinski kapacitet pri stalnom volumenu (CV). Kada se radi o jednom molu tvari, govorimo o molarnom toplinskom kapacitetu pri stalnom tlaku (Cp,m) i molarnom toplinskom kapacitetu pri stalnom volumenu (CV,m).
Specifični toplinski kapacitet jest količina topline potrebna da se podigne temperatura jednog grama tvari za jedan Celzijev stupanj.
Električni otpor (R) je definiran kao mjera suprotstavljanja prolasku istosmjerne električne struje kroz strujni krug. SI jedinica za električni otpor je ohm, a simbol je grčko slovo omega (Ω). Veliki specifični otpor karakterizira izolatore a mali vodiče. Električni otpor bilo kojeg vodiča ovisi o njegovoj dužini (l), poprečnom presjeku (A) i električnoj otpornosti (ρ).
Toplinska vodljivost (Λ) je količina topline koja se prenese, pri standardnim uvjetima u smjeru okomitom na površinu, pri razlici temperatura od 1 K. Jedinica za toplinsku vodljivost je W·m-1K-1.
Toplinsko zagađenje je povećanje temperature prirodnih voda nastalo ispuštanje vrućih otpadnih voda iz tvornica ili elektrana. Viša temperatura vode smanjuje sadržaj kisika otopljenog u vodi.
Električna otpornost (ρ) ili specifični otpor karakteristična je konstanta za svaki materijal. Materijali s niskom otpornošću su dobri vodiči, a s visokom dobri izolatori.
Za vodič jednoličnog profila s površinom A i duljinom L i čiji otpor je R električna otpornost dana je izrazom
Jedinica za električnu otpornost jest Ω m.
Toplinska ekspanzija je promjena dimenzija nekog materijala uzrokovana promjenom temperature. Sva tijela mijenjaju dimenzije s promjenom temperature. Promjena bilo koje linearne dimenzije tijela, ΔL, dana je izrazom
u kojem je α koeficijent linearnog rastezanja, Lo je početna ili referentna dimenzija pri temperaturi To (referentnoj temperaturi) a ΔT je promjena temperature koja uzrokuje promjenu dimenzije.
Promjena volumena uzorka čvrstog tijela ili tekućine, ΔV, dana je, pak, izrazom
u kojemu je γ koeficijent volumnog rastezanja, Vo je volumen uzorka pri temperaturi To a ΔV jest promjena volumena u temperaturnom intervalu ΔT. Za izotropne tvari, koeficijent volumnog rastezanja može se izračunati uz pomoć koeficijenta linearnog rastezanja: γ = 3α.
Mjed je legura bakra i cinka sa sadržajem cinka od 5 % do 40 % koja je poznata od pretpovijesnih vremena, davno prije otkrića cinka. Proizvodila se taljenjem bakra s kalaminom, cinkovom rudom. Kovkost mjedi dostiže maksimum s oko 30 % cinka a vlačna čvrstoća s 45 % iako ova svojstva jako ovise o mehaničkoj i toplinskoj obradi legure. Otporna je na koroziju i od nje se izrađuju različiti ukrasni predmeti, muzički instrumenti, ventili i adapteri za vodovodne cijevi, vijci i sl.
Čistim binarnim legurama bakra i cinka dodaju se često i drugi elementi, kao npr. olovo radi bolje mehaničke obradivosti. Dodatkom aluminija, željeza i mangana dobiva se visokokvalitetna mjed velike čvrstoće i otpornosti na koroziju. Mjed koja sadrži do 2 % kositra otporna je na koroziju u morskoj vodi i često se koristi u brodogradnji.
Umrežavanje je povezivanje dvaju lanaca polimerne molekule preko elemenata ili skupina vezanih kovalentnom vezom na lanac makromolekule.
U prirodi se često umrežavaju polipeptidni lanci disulfidnim mostovima preko cisteinskih ostataka, kao u keratinu ili inzulinu. Polimeri se mogu umrežiti dodatkom kemijske tvari ili izlaganjem polimera visokoenergetskom zračenju. Primjerice: vulkanizacija gume sa sumporom, umrežavanje poistirena s divinilbenzenom ili umrežavanje polietilena zračenjem.
Umrežavanjem se smanjuje plastičnost polimera, pojačava jakost, toplinska i električna otpornost kao i otpornost na različita otapala.
Generalić, Eni. "Toplinski otpor." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav