KEMIJSKI RJEČNIK

pepeo    →   ash

Pepeo je anorganski dio neke tvari ili smjese koji ostaje nakon spaljivanja organskog dijela.

markiranje atoma    →   atom marking

Markiranje atoma je unošenje označenih radioaktivnih izotopa u žive organizme u svrhu ispitivanja puta, rasprostiranja ili uloge neke tvari.

temperatura samozapaljenja    →   autoignition temperature

Temperatura samozapaljenja najniža je temperatura potrebna da započne ili uzrokuje samoodrživo izgaranje neke tvari u odsutnosti iskre ili plamena. Vrijednost ovisi o upotrijebljenoj testnoj metodi.

alotropska modifikacija    →   allotropic modification

Različite tvari istog elementarnog sastava nazivamo alotropima ili alotropskim modifikacijama. U slučaju kisika imamo dvije alotropske modifikacije: "normalni" dvoatomni kisik (O₂) i troatomni kisik (O₃) ili ozon.

alotropija    →   allotropy

Alotropija (gr. allos, drugačije, and tropos, ponašanje) je pojavljivanje elemenata u dva ili više različitih molekulskih ili kristalnih oblika koji imaju različita kemijska i fizikalna svojstva. Razlika između ovih oblika može biti u njihovoj kristalnoj strukturi (bijeli, crveni i crni fosfor), broju atoma u molekuli (dvoatomni kisik i troatomni ozon) ili u molekularnoj strukturi kapljevine (tekući helij i helij II).

U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C. Ova vrsta alotropije naziva se enantiotropija. Alotropija kod koje nema temperature (točke) pretvorbe naziva se monotropija.

Izraz alotropija ne može se primijeniti na tvari u različitim agregatnim stanjima, npr. kada se led topi i prelazi iz čvrstog leda u tekuću vodu.

Alotropija općenito opisuje pojavu polimorfizma kod elemenata, dok se polimorfija odnosi na svaku tvar koja može imati više kristalnih struktura.

količinska koncentracija    →   amount concentration

Količinska ili množinska koncentracija (c) otopine omjer je količine otopljene tvari (n_A) i volumena (V) otopine. Jedinica koncentracije jest mol m^-3 ali se više upotrebljava decimalna SI jedinica mol dm^-3 (ponekad se označava s M). Koncentracija se označava oznakom c uz naznaku jedinke na koju se koncentracija odnosi ili se označava stavljanjem kemijske formule u uglatu zagradu, npr. c_HCl ili c(HCl) ili [HCl].

auksokromna grupa    →   auxochrome

Auksokromne grupe (grč. rasti + boja) su organski radikali (atomske grupe) koji omogućavaju obojenim tvarima da se mogu upotrebljavati kao tehničke boje, npr. grupe -OH, -NH₂.

Avogadrova konstanta    →   Avogadro constant

Avogadrova konstanta (L ili N_A) odnos je broja jedinki (N) i količine tvari (n).

Mjerenjem difrakcije rendgenskih zraka na kristalima nađeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost

L = (6.022 045±0.000 031)×10²³ mol^-1.

barit    →   barytes

Barit, barijev sulfat, BaSO₄, najčešći je barijev mineral. To je bijela kristalna tvar relativne gustoće 4.5, netopiva se u vodi i kiselinama. Nalazi se uz sulfatne rude a može biti hidrotermalnog i sedimentnog porijekla. Najvažnija je sirovina za dobivanje soli barija.

bitumen    →   bitumen

Bitumen (lat. zemljana smola) u širem je smislu, zajedničko ime za mješavine organskih spojeva koje se nalaze u prirodi ili nastaju pirogenim raspadom organskih tvari, sastoje se pretežno od ugljikovodika, a topljive su u ugljikovom disulfidu.