Markiranje atoma je unošenje označenih radioaktivnih izotopa u žive organizme u svrhu ispitivanja puta, rasprostiranja ili uloge neke tvari.
Atomi i molekule nemaju oštrih granica. Kao volumen slobodnog atoma obično se definira onaj volumen koji sadrži 90 % elektronskog oblaka. Radijus atoma predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dvaju istovrsnih atoma, koji su u dodiru, ali nisu međusobno povezani ni kovalentnom ni ionskom vezom, već vrlo slabom van der Waalsovom vezom.
Postotni sastav atoma u molekuli sastav je spoja prikazan u obliku postotaka mase kojim doprinosi pojedini element.
Atom (grč. nedjeljiv) je najsitnija čestica kemijskog elementa koja se kemijskim putem ne može dalje rastavljati. Rutherford-Bohrov model prikazuje atom kao pozitivno nabijenu jezgru veličine oko 10-14 m sastavljenu od protona (pozitivnih čestica) i neutrona (neutralnih čestica) oko koje kruže negativno nabijeni elektroni. Broj protona i elektrona jednak je tako da je atom električki neutralna čestica. Promjer atoma je oko 10-10 m.
Atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS) analitički je postupak (tehnika) pri kojem ispareni uzorak nepobuđenih atoma apsorbira elektromagnetsko zračenje karakteristične valne duljine.
Atomski sat je uređaj za standardizaciju vremena na osnovu učestalih oscilacija unutar atoma ili molekula.
Atomski ili protonski broj (Z) je broj protona sadržanih u atomskoj jezgri. Redni broj elementa jednak je atomskom broju. Označuje se kao lijevi subskript (2He).
Atomska orbitala je valna funkcija koja opisuje osobine elektrona u atomu.
Atomska spektroskopija je skup analitičkih metoda koje koriste apsorpcijske (AAS), emisijske (AES) i fluorescencijske (AFS) karakteristike analita.
Generalić, Eni. "Markiranje atoma." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav