Natrij je 1807. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Još u starom zavjetu spominje se neter kao sredstvo za pranje. Arapski alkemičari promijenili su latinski naziv nitrum u natron odakle i potječe današnji naziv natrija. To je mekani, srebrno bijeli metal čija se svježe odrezana površina trenutno oksidira. Reagira burno s vodom, pri čemu se nastali vodik zbog topline reakcije sam zapali. Spada među najjača redukcijska sredstva. U Zemljinoj kori ga je toliko mnogo da je teško naći uzorak bez spojeva natrija. Najviše ga ima u raznim aluminosilikatima, kamenoj soli (NaCl) i čilskoj salitri (NaNO3). Velike količine natrijeva klorida otopljene su u moru. Elementarni natrij koristi se u organskoj sintezi, za natrijeve lampe i fotoelektrične ćelije kao i za dobivanje spojeva koji se ne mogu drukčije pripraviti.
Elementi se u prirodi uglavnom nalaze u različitim spojevima, a rjeđe u slobodnom (elementarnom) stanju. U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje.
Alkalijski metali su elementi 1. skupine periodnog sustava: litij (Li), natrij (Na), kalij (K), rubidij (Rb), cezij (Cs) i francij (Fr).. Imaju malu gustoću i toliko su mekani da se mogu rezati nožem. Svi su metali i burno reagiraju s vodom razvijajući toplinu i vodik. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Jednovalentni su i gotovo sve njihove soli lako su topljive u vodi. Grade jake baze koje potpuno disociraju na ione. Pridjev alkalni daje se svim tvarima s jako izraženim lužnatim osobinama.
Brom je 1826. godine otkrio Antoine J. Balard (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi bromos što znači smrad. To je tamno crvena do smeđa tekućina s zagušljivim, nadražujućim parama. Podržava gorenje i jaki je oksidans. Dobro se otapa u vodi stvarajući bromnu vodu. U prirodi se nalazi skoro isključivo kao bromid. Bromne pare su otrovne. Na koži izaziva teške rane koje teško zacjeljuju. Brom se u prirodi nalazi u redovito zajedno s klorom ako natrij bromid NaBr) i magnezij bromid (MgBr2). Dobiva se uvođenjem elementarnog klora u vodenu otopinu bromnih soli. Upotrebljava se u organskoj sintetskoj industriji i za izradu fotografskih emulzija.
Kemijska promjena je procs koji rezultira nastankom jednog ili više novih materijala (spojeva). Sustav u kojem se odvija kemijska promjena zove se kemijski sustav. Kemijska se promjena još zove i kemijska reakcija, jedna se tvar prevodi u drugu ili u više drugih tvari. Kada se natrij i klor spajaju dajući natrijev klorid, kažemo da se dogodila kemijska reakcija.
D-linije su dvije bliske linije u žutom dijelu natrijeva spektra s valnom duljinom od 589,6 nm (D1) i 589,0 nm (D2). Oznaka D potekla je iz oznaka apsorpcijskih linija u sunčevom spektru koje je sustavno proučavao njemački optičar Joseph von Fraunhofer (1787.-1826.). Natrijeve D-linije su jasno istaknute i lako prepoznatljive pa se koriste kao standard u spektroskopiji.
Raščinjavanje u analitičkoj kemiji znači prevođenje neke tvari, taljenjem s pogodnim sredstvom za taljenje (natrijevim karbonatom, natrijevim hidroksidom, natrijevim peroksidom ...) u takav kemijski spoj koji se nakon toga lako otapa u vodi, kiselini ili lužini.
Glauberova sol je natrijev sulfat dekahidrat (Na2SO4×10H2O). Gubi kristalnu vodu pri 100 °C. Toplinski kapacitet joj je sedam puta veći od toplinskog kapaciteta vode.
Generalić, Eni. "Natrij." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav