KEMIJSKI RJEČNIK

logaritamska skala    →   logarithmic scale

Logaritamska skala je skala na kojoj vrijednosti 1,2,3,4,5 predstavljaju vrijednosti 1, 10, 100, 1 000, 10 000. Logaritamska skala često se koristi da bi se pojednostavnili neki grafovi i tablice, gdje bi se inače promjene na donjem kraju skale teško razlikovale, npr. os grafa koja normalno ima vrijednosti od 1 - 1 000 000 prikazuje se s vrijednostima od 1 do 7. Primjer je logaritamske skale pH skala

magnetska permeabilnost    →   magnetic permeability

Magnetska permeabilnost (μ) je konstanta proporcionalnosti između magnetske indukcije i intenziteta magnetskog polja i za vakuum iznosi μ_o = 1.257×10^-6 H/m.

Magnetska permeabilnost se obično izražava kao relativna vrijednost. Ako μ predstavlja magnetsku permeabilnost tražene tvari, relativna magnetska permeabilnost je dana izrazom

masena koncentracija    →   mass concentration

Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase (m_A) otopljene tvari i volumena (V) otopine. SI jedinica za masenu koncentraciju jest kg m^-3, ali se u laboratoriju češće upotrebljava g dm^-3 koja ima istu brojčanu vrijednost.

masena spectrometrija    →   mass spectrometry

Masena spectrometrija je analitička tehnika u kojoj se ioni razdvajaju na osnovi odnosa masa/naboj (m/e) i identificiraju na odgovarajućem detektoru.

U masenom spektrometru uzorak se ionizira i pozitivni ioni se ubrzavaju električnim poljem u visokom vakuumu. Snop brzih iona tada ulazi u predio magneta koji skreću snop iona (otklon je najveći za ione male mase). Ioni različitih masa i naboja redom se fokusiraju na ionskom detektoru. Tako se dobije maseni spektar koji se sastoji od serije šiljaka promjenjivog intenziteta za svaku vrijednost odnosa m/e. Različite molekule mogu se identificirati po njihovom karakterističnom masenom spektru.

kvant    →   quantum

Kvant je najmanja količina energije koja se može emitirati određenom frekvencijom. Energija se predaje ili prima samo u iznosima koji su cijeli broj kvanta. Energija kvanta (E) iznosi

gdje je h Planckova konstanta s vrijednošću 6.63·10^-34 J s a ν frekvencija elektromagnetskog zračenja.

relativna pogreška    →   relative mistake

Relativna pogreška je odnos apsolutne pogreške (O-μ) i prave vrijednosti (μ). Izražava se u postotcima (%).

Newtonov zakon gravitacije    →   Newton’s gravitational law

Svaki objekt u svemiru privlači svaki drugi objekt silom (gravitacijska sila, F_G) koja djeluje duž pravca kroz središta objekata, a proporcionalna je umnošku masa objekata i obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti između njih.

m₁ i m₂ su mase objekata a r je udaljenost između njih. G je univerzalna gravitacijska konstanta a iznosi 6.67•10^-26 N m² kg^-2. Strogo govoreći ovaj zakon vrijedi samo za objekte koje možemo smatrati materijalnim točkama. Inače, gravitacijsku silu treba računati integriranjem sila između različitih elemenata mase. Newtonov zakon gravitacije izveden je iz Keplerovih zakona, koji opisuju gibanje planeta, te uz fizikalnu pretpostavku da je Sunce središte i izvor gravitacijske sile.

Ispravnije je Newtonov zakon gravitacije napisati uz pomoć vektorske jednadžbe:

u kojoj su r₁ i r₂ položajni vektori masa m₁ i m₂.

Gravitacijske sile djeluju na daljinu, što znači da djeluju kroz prostor bez materijalnog dodira među objektima. Newtonov zakon gravitacije izveden je iz Keplerovih zakona za planetarna gibanja, uz fizikalnu pretpostavku da je sunce središte i izvor gravitacijske sile.

Također, svaki se objekt giba u smjeru djelovanja sile koja na njega djeluje, akceleracijom koja je obrnuto proporcionalna masi objekta. Za tijela na površini Zemlje, udaljenost r u izrazu za gravitacijsku silu praktički je jednaka polumjeru Zemlje, R_E. Ako masu tog tijela označimo sa m a masu Zemlje sa R_E, izraz za gravitacijsku silu kojom Zemlja djeluje na tijela na svojoj površini može se ovako napisati

pri čemu je g gravitacijska akceleracija, koja se iako ovisi o geografskoj širini, obično smatra konstantom približne vrijednosti 9.81 m s^-2.

specifična veličina    →   specific quantity

Specifična veličina jest način izražavanja ekstenzivnih veličina (npr., volumena, entalpije, toplinskog kapaciteta itd.). Dobije se tako da se stvarna vrijednost podijeli s masom. Rezultirajuća veličina naziva se specifični volumen, specifična entalpija itd.

spinski kvantni broj    →   spin quantum number

Spinski kvantni broj (m_s) može imati vrijednost +¹⁄₂ ili -¹⁄₂. Dva elektrona u istoj orbitali razlikuju se po svom spinskom kvantnom broju.

orbitala    →   orbital

Orbitala je područje oko atoma ili molekule u kojem je vjerojatnost nalaženja elektrona najveća.

Moguće atomske orbitale odgovaraju podljuskama atoma. Tako postoji jedna s-orbitala za svaku ljusku (orbitalni kvantni broj l = 0). Zatim su tu tri p-orbitale (koje odgovaraju trima vrijednostima l) i pet d-orbitala.