KEMIJSKI RJEČNIK

apsorbirana doza    →   absorbed dose

Za svako je ionizirajuće zračenje apsorbirana doza (D) energija zračenja koju apsorbira jedinica mase neke tvari. Biološki učinak zračenja u ozračenom organizmu ne ovisi samo o dozi apsorbirane energije već i o vrsti zračenja. Mjerna jedinica za apsorbiranu dozu je grej (Gy).

akceleracija    →   acceleration

Ako se brzina materijalne točke mijenja od neke početne vrijednosti, v_p, u početnom trenutku t_p do konačne vrijednosti, v_k, u trenutku t_k, srednja akceleracija, a definira se kao kvocijent promjene brzine, Δv=v_k-v_p, i vremenskog intervala, Δt=t_k-t_p, u kojemu je ta promjena nastala:

Trenutačna akceleracija, a, dobiva se kao granična vrijednost srednje akceleracije kad se Δt približava nuli:

Akceleracija je vektorska veličina. SI jedinica za akceleraciju je m s^-2.

adijabatski proces    →   adiabatic process

Adijabatski proces je svaki proces koji se odvija bez izmjene topline s okolicom. Općenito, kod adijabatskih procesa dolazi do pada ili porasta temperature sustava.

agar    →   agar

Agar (agar-agar) je ekstrakt dobiven iz određenih vrsta crvenih algi (iz roda Gelidium i Gracilaria). Upotrebljava se za pravljenje gela koji služi podloga za mikrobiološke kulture, u prehrambenoj industriji za proizvodnju konzervirane hrane i pekarskih proizvoda te u medicini i kozmetici. Glavna komponenta agara je agaroza, polisaharid sastavljen od alternirajućih jedinica šećera galaktoze.

agaroza    →   agarose

Agaroza je polisaharid dobiven iz agara koji se koristi u raznim područjima znanosti a naročito kao nosač u gel-elektroforezi. Struktura agaroze sadrži alternirajuće jedinice (1→3) vezane β-D-galaktopiranoze i (1→4) vezane 3,6-anhidro-α-L-galaktopiranoze.

AMU    →   AMU

AMU (atomic mass unit) je unificirana atomska jedinica mase (u) koja odgovara 1/12 mase nuklida ¹²C. Pogodna je za mjerenje mase atoma i molekula i iznosi 1.66 033×10^-27 kg. Stari naziv za ovu jedinicu je dalton (d).

aktivitet    →   activity

Aktivitet (a) je djelotvorna koncentracija neke tvari u otopinama elektrolita. U idealnoj otopini na čestice otopljene tvari djeluju samo molekule otapala, dok kod realnih otopina privlačne sile između iona u otopini rastu s povećanjem naboja iona i povećanjem njihove koncentracije, čime se smanjuje efektivna koncentracija iona u otopini. Aktivitet je jednak umnošku koeficijenta aktiviteta (f) i koncentracije (c)

Relativni aktivitet govori nam koliko je puta neka otopina aktivnija od istovrsne referentne otopine. Za standardno referentno stanje uzima se otopina tvari pri beskonačnom razrjeđenju kada je koeficijent aktiviteta jednak jedinici.

Aktivitet i koeficijent aktiviteta bezdimenzijske su veličine. Aktivitet je jednak koncentraciji tek u vrlo razrijeđenim otopinama. Za čvrste tvari uzima se da je aktivitet jednak jedinici.

koeficijent aktiviteta    →   activity coefficient

Koeficijent aktiviteta (γ ili f) pokazuje odstupanje otopine od idealnog ponašanja. Koeficijent aktiviteta nekog iona opada s porastom koncentracije i naboja svih prisutnih iona u otopini. Tek kod vrlo razrijeđenih otopina koeficijent aktiviteta približava se jedinici. U jako razrijeđenim otopinama, kod kojih je m manje od 0.01, za približno određivanje koeficijenta aktiviteta može se upotrijebiti Debye-Huckelov granični zakon

gdje je γ_i = koeficijent aktiviteta vrste i, z = naboj iona a μ = ionska jakost otopine.

Koeficijent aktiviteta neelektrolita, odnosno neutralnih molekula jednak je jedinici.

zračni striping    →   air stripping

Zračni striping je proces kojim se uklanjaju hlapljivi organski zagađivači iz podzemnih voda. Voda se raspršuje na vrhu tornja napunjenog materijalom velike površine. Zrak se uvodi na dnu i iz vode koja se cijedi s vrha tornja izvlači hlapljive tvari. Zrak se s vrha tornja ispušta direktno u atmosferu ili se uvodi u sustav zračnih filtera koji iz njega uklanjaju opasne spojeve.

alkalijski metal    →   alkali metal

Alkalijski metali su elementi 1. skupine periodnog sustava: litij (Li), natrij (Na), kalij (K), rubidij (Rb), cezij (Cs) i francij (Fr).. Imaju malu gustoću i toliko su mekani da se mogu rezati nožem. Svi su metali i burno reagiraju s vodom razvijajući toplinu i vodik. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Jednovalentni su i gotovo sve njihove soli lako su topljive u vodi. Grade jake baze koje potpuno disociraju na ione. Pridjev alkalni daje se svim tvarima s jako izraženim lužnatim osobinama.