KEMIJSKI RJEČNIK

katalitičko hidrogeniranje    →   catalytic hydrogenation

Katalitičko hidrogeniranje je uvođenje vodika u nezasićene ili nečiste ugljikovodične spojeve, uz prisutnost katalizatora, pri čemu nastaju zasićeni ili očišćeni (od npr. sumpora i dušika) ugljikovodični spojevi.

karboksilne kiseline    →   carboxylic acids

Karboksilne kiseline (karbonske kiseline) organski su spojevi koji u svojoj strukturi sadrže RC(=O)OH skupinu (karboksilnu skupinu). Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se najdužem slijedu s karboksilnom skupinom doda nastavak -ska, a riječ kiselina piše se odvojeno. Ugljikov atom u karboksilnoj skupini broji se kao dio lanca. Ovisno o broju karboksilnih skupina a mogu biti mono-, di- i polikarboksilne kiseline, a mogu biti zasićene, nezasićene i aromatske. Karboksilne kiseline općenito su slabe kiseline. Uz karboksilnu skupinu mogu sadržavati i neku drugu karakterističnu skupinu. One kiseline koje sadrže amino skupinu (-NH₂) zovu se aminokiseline.

dieni    →   dienes

Dieni su nezasićeni ugljikovodici s dvije dvostruke veze. Najvažniji dieni su izopren i butadien. Primjenjuju se u sintezi kaučuka.

mast    →   fat

Masti su esteri glicerola i dugolančanih karbonskih kiselina (viših masnih kiselina). Primarna uloga masti u ljudskom organizmu jest uloga energetskog izvora (iz njih se dobije dvaput više energije nego iz ugljikohidrata). Masti mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masti uglavnom su u čvrstom stanju pri sobnoj temperaturi (maslac, mast, loj) dok su nezasićene uglavnom tekućine (ulja).

Nezasićene masti obično su biljnog porijekla, iako i riblja ulja također mogu imati visok postotak nezasićenih masnih kiselina. Biljna ulja mogu se očvrsnuti hidrogenacijom, tj. adicijom vodika na dvostruke veze. Hidrirana biljna ulja su često prisutna u margarinima.

Hidrolizom masti s natrijevim hidroksidom nastaje glicerol i sapun (mješavina natrijevih soli viših masnih kiselina).

masna kiselina    →   fatty acid

Masne kiseline jesu alifatske monokarboksilne kiseline koje su karakterizirane terminalnom karboksilnom skupinom (R-COOH). Viši članovi ovog niza pojavljuju se u prirodi u obliku estera glicerola (masti) zbog čega se cijela obitelj ovih spojeva naziva masne kiseline. Prirodne masne kiseline obično su građene od 4 do 28 ugljikovih atoma u lancu (obično imaju paran broj) a mogu biti zasićene i nezasićene. Najvažnije zasićene masne kiseline jesu maslačna (C4), laurinska (C12), palmitinska (C16) i stearinska (C18). Od nezasićenih masnih kiselina najčešće se sreću oleinska, linolna i linolenska (sve imaju 18 ugljikovih atoma u lancu).

Fizikalna svojstva masnih kiselina ovise o dužini lanca, stupnju nezasićenosti i razgranatosti lanca. Kiseline s kratkim lancem jesu tekućine oštrog mirisa topljive u vodi. Porastom dužine lanca talište im raste a topljivost u vodi opada. Nezasićene masne kiseline i one s razgranatim lancem imaju niže talište.

ulje    →   oil

Ulja su trigliceridi koji sadrže visok postotak nezasićenih masnih kiselina.

ozonoliza    →   ozonolisys

Ozonoliza je postupak dodavanja ozona nezasićenim organskim spojevima, pri čemu najprije nastaju ozonidi koji se potom razgrađuju.

polieni    →   polyens

Polieni su nezasićeni aciklički spojevi s više konjugiranih dvostrukih veza između atoma ugljika (CH₂=CH-CH=CH-CH=CH₂).

otopina    →   solution

Otopine su homogene smjese čistih tvari. Otopine sadrže dvije ili više tvari pomiješanih u stanju molekulske disperzije. Komponenta koja se nalazi u otopini u većoj količini od ostalih komponenata naziva se otapalo, a ostale komponente nazivaju se otopljenim tvarima. Otopina može biti nezasićena, zasićena i prezasićena.

stiren    →   styrene

Stiren (C₆H₅OC₂H₃O) je bezbojna toksična tekućina jakog mirisa. Topljiv je u acetonu, eteru, alkoholu i ugljikovom disulfidu, dok je u vodi slabo topljiv. Koristi se za proizvodnju polistirena, ABS i polistirenskih guma.