KEMIJSKI RJEČNIK

agregatno stanje    →   state of matter

Agregatno stanje je naziv za oblike u kojima se može pojaviti materija. Razlikuju se tri agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Zagrijavanjem prelazi čvrsta tvar na temperaturi tališta u tekućinu. Zagrijavamo li tekućinu i dalje, na temperaturi vrelišta ona prelazi u plinovito stanje - paru.

strukturna formula    →   structural formula

Strukturna formula je dvodimenzijski prikaz rasporeda atoma u molekuli. Atomi su prikazani simbolima, a kovalentne veze linijama. Simbol za ugljik često se ne prikazuje.

šećer    →   sugar

Šećeri su skupina u vodi topljivih ugljikohidrata relativno niske molekularne mase i karakterističnog slatkog okusa. Skupinu čine uglavnom monosaharidi (glukoza, fruktoza, galaktoza), disaharidi (saharoza, laktoza, maltoza) i trisaharidi (rafinoza). Mnogi od njih se često nalaze u prirodi i nose imena koja odražavaju odakle su prvi put izolirani. Primjerice glukoza je također poznata i kao grožđani šećer, fruktoza kao voćni šećer, laktoza kao mliječni šećer a maltoza kao sladni šećer. U svakodnevnoj upotrebi ime šećer se obično odnosi na saharozu (obični stolni šećer iz šećerne trske ili šećerne repe).

sumpor    →   sulfur

Sumpor je poznat od davnih vremena. Ime mu potječe od sanskrtskog sulva-ari što znači neprijatelj bakra. To je žuti kristaličan ili amorfan prah bez okusa i mirisa koji se ne otapa u vodi ali se otapa u ugljikovom disulfidu (CS₂). Sumpor na zraku gori plavičastim plamenom. Osim u elementarnom stanju sumpor se u prirodi pojavljuje u obliku sulfida i sulfata. Od sulfidnih minerali najčešći su pirit (FeS₂), halkopirit (CuFeS₂) i sfalerit (ZnS), a od sulfatnih gips (CaSO₄·2H₂O). Upotrebljava se za proizvodnju sulfatne kiseline, vulkanizaciju gume i proizvodnju baruta.

termodinamički zakoni    →   thermodynamic laws

Termodinamički zakoni temelj su termodinamike:

Prvi zakon ili zakon o očuvanju energije glasi: "Suma svih oblika energije u zatvorenom sustavu konstantna je."

Drugi zakon: "Toplina ne može sama od sebe prijeći s hladnijeg na toplije tijelo, i to ni neposredno ni posredno."

Treći zakon: "Entropija savršenog kristala približava se nuli kako se termodinamička temperatura približava nuli."

termostabilna plastika    →   thermosetting plastic

Termostabilne plastike su polimerni materijali koji dodatkom energije očvrsnuti. Energija se može dovesti u obliku topline (guma), kemijskom reakcijom (dvokomponentna epoksi smola), ili zračenjem. Termostabilne plastike su obično tekuće ili plastične i prije naknadne obrade se oblikuju u njihov konačan oblik, ili se upotrebljavaju kao ljepila.

Termostabilne polimerne smole se pretvaraju u plastiku ili gumu umrežavanjem polimernih lanaca u krutu, trodimenzionalnu strukturu. Termostabilni materijali se ne mogu ponovo taliti ni formirati nakon umrežavanja.

treonin    →   threonine

Treonin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. To je jedna od dvije aminokiseline koje sadrže hidroksilnu skupinu u pobočnom lancu (druga je serin). Za razliku od serina treonin ima sekundarnu hidroksilnu skupinu. Kako ima dva kiralna središta može imati četiri stereoizomera. Treonin je mjesto na kojem dolazi do fosforilacije i glikolizacije što je važno za regulaciju enzima i staničnu signalizaciju. Treonin je esencijalna aminokiselina koju ljudski organizam ne može sintetizirati te se mora unijeti hranom.

• Kratice: Thr, T
• IUPAC ime: 2-amino-3-hidroksibutanska kiselina
• Molekularna formula: C₄H₉NO₃
• Molekularna masa: 119.12 g/mol

titar    →   titar

Titar (T) je masa titrirane tvari koja je ekvivalentna 1 cm³ otopine. Prikazuje se kao T = 2.356 mg HCl / 1.0 cm³ NaOH, 0.1000 moldm^-3, a obično se daje u obliku tablica. Ako se koncentracija upotrijebljene standard otopine (c) razlikuje od one navedene u tablicama (c₀), uvodi se faktor korekcije (f)

Titar se obično koristi u tvorničkim pogonskim laboratorijima gdje se iz tablica za titre izravno očitava masa ili postotak traženog sastojka.

titracijska krivulja    →   titration curve

Titracijska krivulja je grafičko predstavljanje količine prisutne vrste u odnosu na volumen dodane otopine tijekom titriranja. Titracijska krivulja ima karakteristični sigmoidalni oblik u kojem točka infleksije na označava završnu točku titracije. Plava linija na slici predstavlja prvu derivaciju titracijske krivulje.

toksin    →   toxin

Toksini su specifični i veoma učinkoviti otrovi koje proizvode živi organizmi. Obično se sastoje od aminokiselinskog lanca čija molekulska težina varira od nekoliko stotina (peptidi) do nekoliko stotina tisuća (bjelančevine). Oni, također, mogu biti i niskomolekularni organski spojevi. Toksine proizvode brojnih organizmi, primjerice bakterije, gljivice, alge ili biljke. Mnogi su od njih ekstremno otrovni; toksičnost im je i za nekoliko redova veličina veća od živčanih bojnih otrova. Botulin, toksin koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum, najotrovnija je poznata tvar.