KEMIJSKI RJEČNIK

refraktometar    →   refractometer

Refraktometar je optički uređaj za mjerenje indeksa loma. Refraktometar iskorištava činjenicu da se svjetlost različito lomi dok prolazi kroz različite materijale. Može se koristiti za mjerenje saliniteta morske vode ili količine sladora u grožđu. Refraktometri se mogu nabaviti sa ili bez automatske temperaturne kompenzacije (ATC).

Salinitet se refraktometrom mjeri tako da se uzorak stavi na optičku prizmu ispod matiranog poklopca. Svjetlost prolazi kroz uzorak i lomi se ovisno o količini soli u njemu bacajući sjenu na skalu uređaja. Salinitet se kroz okular očita izravno sa skale refraktometra.

relativna gustoća    →   relative density

Relativna gustoća (d) jest omjer gustoće neke tvari pri određenoj temperaturi (obično 20 °C) i gustoće vode kod 4 °C. Budući da se mora specificirati temperatura mjerenja i uzorka i vode da bi se imala točno definirana veličina, upotreba ovog izraza nije preporučljiva. Za relativnu gustoću nekad se koristio i naziv specifična težina.

električni otpor    →   resistance

Električni otpor (R) je definiran kao mjera suprotstavljanja prolasku istosmjerne električne struje kroz strujni krug. SI jedinica za električni otpor je ohm, a simbol je grčko slovo omega (Ω). Veliki specifični otpor karakterizira izolatore a mali vodiče. Električni otpor bilo kojeg vodiča ovisi o njegovoj dužini (l), poprečnom presjeku (A) i električnoj otpornosti (ρ).

električna otpornost    →   resistivity

Električna otpornost (ρ) ili specifični otpor karakteristična je konstanta za svaki materijal. Materijali s niskom otpornošću su dobri vodiči, a s visokom dobri izolatori.

Za vodič jednoličnog profila s površinom A i duljinom L i čiji otpor je R električna otpornost dana je izrazom

Jedinica za električnu otpornost jest Ω m.

reverzibilan proces    →   reversible process

Reverzibilan proces ili reakcija takav je proces koji se može odvijati u obrnutom smjeru pomoću infinitezimalno male promjene u uvjetima. Npr. voda i led postoje zajedno pri temperaturi od 0 °C i tlaku od 101 325 Pa. Malo povišenje temperature uzrokuje topljenje leda, isto tako malo smanjenje temperature uzrokuje zamrzavanje vode. Otapanje ili zamrzavanje pri ovim uvjetima može se smatrati reverzibilnim.

renij    →   rhenium

Renij su 1925. godine otkrili Walter Noddack, Ida Tacke i Otto Berg (Njemačka). Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku Rajnu - Rhenus. Mendeljejev ga je predvidio 1871. i dao mu ime dvimangan. To je srebrno-bijeli metal velike gustoće. Dobiva se kao sivi prah. Potamni kada stoji u vlažnom zraku. Otporan je na koroziju u slanoj vodi i oksidaciju. Topljiv je u nitratnoj i sulfatnoj kiselini ali ne i u kloridnoj. U prirodi se može naći u gadolinitu, molibdenitu, kolumbitu i nekim sulfidnim rudama ali se nigdje na javlja u koncentracijama većim od 50 ppm. Upotrebljava se kao dodatak volframovim i molibdenovim legurama. Re-Mo legura pokazuje supervodljivost na 10 K. Re-W termopar može mjeriti temperature do 2200 °C.

rodij    →   rhodium

Rodij je 1804. godine otkrio William Hyde Wollaston (Engleska). Ime je dobio prema grčkoj riječi rodeos što znači ružičast po boji otopina nekih njegovih soli. To je tvrdi, srebrni, sjajni metal koji zajedno s rutenijem i paladijem čini skupinu lakih platinskih metala. Stabilan je na zraku i u kiselinama ali reagira s talinama alkalija. Rodij i njegovi spojevi su jako toksični. U prirodi se pojavljuje obično kao pratitelj bakarnih i nikalnih ruda, ili u aluvijalnim ležištima. Upotrebljava se za legiranje platine i paladija (povećava im tvrdoću), kao katalizator i kao dodatak staklu za reflektore i projektore.

rubidij    →   rubidium

Rubidij su 1861. godine otkrili Robert Bunsen i Gustav Kirchhoff (Njemačka). Ime je dobio prema latinskoj riječi rubidus što znači tamnocrven. To je veoma mekani metal sa sjajnom, srebrno bijelom površinom kada je svježa. Brzo potamni na zraku. Burno reagira s vodom a na zraku izgara do superoksida (RbO₂). Obično se nalazi uz ostale alkalijske metale pa se dobiva kao nusprodukt pri proizvodnji kalija iz karnalita. Koristi se za proizvodnju fotoelektričnih ćelija.

zasićena masna kiselina    →   saturated fatty acid

Zasićene masne kiseline su kiseline koje imaju maksimalni broj vodikovih atoma vezan za ugljikovodični lanac (nemaju dvostrukih veza između ugljikovih atoma). Najvažnije od njih su:

skandij    →   scandium

Skandij je 1879. godine otkrio Lars Fredrik Nilson (Švedska). Ime je dobio prema latinskom nazivu za Skandinaviju - Scandia. Mendeljejev ga je predvidio 1869. i dao mu ime ekaboron. To je mekani, srebrno bijeli metal koji brzo potamni na zraku. Smješta se u skupinu metala rijetkih zemalja skupa s lantanoidima. Burno reagira s vodom stvarajući vodik i netopljivi skandijev hidroksid. Reagira s kisikom iz zraka i halogenima. U prirodi se javlja u lantanoidnim mineralima monacitu i gadolinitu i u rijetkom silikatu thortveititu (Sc₂Si₂O₇). Upotrebljava se u specijalnim živinim lampama i magnezijevim legurama.