KEMIJSKI RJEČNIK

feri    →   ferric

Feri je izraz ili prefiks koji se koristi za imenovanje spojeva željeza u kojima je željezo trovalentno, Fe(III), primjerice feriklorid, FeCl₃.

fero    →   ferrous

Fero je izraz ili prefiks koji se koristi za imenovanje spojeva željeza u kojima je željezo dvovalentno, Fe(II), primjerice ferosulfat, FeSO₄.

raspadanje    →   decomposition

Raspadanje (dekompozicija) događa se kad se spojevi raspadaju na jednostavnije molekule ili čak originalne elemente. Ovi su procesi ireverzibilni. Primjer raspada je grijanje amonijeva nitrata. Ovim se procesom dobiva dušikov(I) oksid i voda koje je nemoguće ponovno spojiti u amonijev nitrat.

stupanj    →   degree

1. Stupanj je jedinica temperature na specificiranoj skali. Temperature vrenja i smrzavanja vode na Fahrenheitovoj skali su 212 i 32 stupnja a na Celsiusovoj 100 i 0 stupnjeva.

2. Stupanj je jedinica za mjerenje kuta. Krug je podijeljen na 360 stupnjeva. Svaki stupanj je podijeljen na 60 minuta a svaka minuta na 60 sekundi. Za razliku od ostalih jedinica pisanje eksponenta jedinica za kut u ravnini piše se odmah iza broja, bez razmaka (α = 2°3'4").

3. Stupanj polinoma je najveća potencija na koju je podignuta varijabla u polinomu. Primjerice, 4x³ + 3x² + x + 7 je polinom trećeg stupnja.

deionizirana voda    →   deionised water

Deionizirana voda dobije se uklanjanjem otopljenih soli ionskim izmjenjivačima, a koristi se kao zamjena za destiliranu vodu.

gustoća    →   density

Gustoća (ρ) neke tvari definira se kao omjer mase i volumena na određenoj temperaturi. Jedinica je gustoće kg m^-3 ali se više upotrebljava decimalna SI jedinica kg dm^-3. Uz gustoću mora biti navedena i temperatura na kojoj je mjerena, jer se s promjenom temperature obično mijenja volumen, pa samim tim i gustoća tvari.

Mnogo općenitija upotreba izraza gustoća je za količinu (mase, naboja, energije itd) podijeljenu s dužinom, površinom ili volumenom.

Fickov zakon    →   Fick’s law

Fickov zakon kaže da je tok difundirajuće tvari J proporcionalan koncentracijskom gradijentu

gdje je D koeficijent difuzije.

filtar    →   filter

Filtar je naprava za odjeljivanje krutih čestica iz tekućina i plinova. Najjednostavniji laboratorijski filtar za tekućine je lijevak s konusnim papirom (filtar papir). Također se kao filtri koriste kontejneri s poroznom bazom od sinter-stakla.

vatra    →   fire

Vatra je manifestacija brzog sagorjevanja, odnosno spajanja neke tvari s kisikom. Plamen je vidljivi dio vatre.

dezoksiribonukleinska kiselina    →   deoxyribonucleic acid

Dezoksiribonukleinska kiselina (DNK ili DNA) molekula je na kojoj se nalaze upute za sintezu specifičnih proteina, tj. za raspored aminokiselina u njihovim polipeptidnim lanacima. DNK je, 1869., otkrio mladi švicarski kemičar Friedrich Miescher (1844-1895). Skoro stotinu godina kasnije, 1953., američki biolog James Dewey Watson (1928-) i engleski fizičar Francis Harry Compton Crick (1916–2004) otkrili su da se molekula DNK sastoji iz dva komplementarna lanca nukleotida koji se spiralno uvijaju jedan oko drugog i povezani su vodikovim vezama.

DNA se sastoji od dušičnih baza purina i pirimidina, šećera s pet ugljikovih atoma, dezoksiriboze i fosfata. Postoje četiri vrste dušičnih baza: adenin (A), gvanin (G), timin (T) i citozin (C). Preko tih baza vodikovim vezama su povezana dva lanca, pri čemu se uvijek vežu adenin i timin odnosno citozin i guanin. Redoslijed baza u jednom lancu u potpunosti ovisi od redoslijeda baza u drugom, komplementarnom lancu. Ovo svojstvo je od velikog značaja prilikom diobe stanice i prenošenja nasljednog materijala. Promjer uzvojnice je 2 nm, razmak između susjednih baza je 0.34 nm a međusobno su zakrenute za 36° te se tako spiralna struktura ponavlja nakon svakih deset nukleotida (duljina jednog zavoja je 3.4 nm).