Faradayev kavez predstavlja zaštitu od električnog polja. Sastoji se od metalne mreže, odnosno kaveza unutar kojeg se nalazi električna oprema koja se na taj način štiti od djelovanja električnog polja. Ime je dobio prema britanskom znanstveniku Michaelu Faradayu (1791.-1867.).
Faradayeva konstanta (F) električni je naboj jednog mola jednostruko nabijenih pozitivnih iona.
gdje je NA Avogadrova konstanta (6.022×1023 mol-1) a e naboj elektrona (1.602×10-19 C).
Fermentacija (vrenje) je skup biokemijskih reakcija koje dovode do pucanja složenih organskih molekula u jednostavnije tvari. (npr. raspad šećera u alkohol i CO2). Fermentaciju kataliziraju enzimi.
Fermijev nivo je najviši popunjeni energijski nivo u čvrstim tvarima pri temperaturi apsolutne nule. Kod vodiča fermijev nivo leži u vodljivoj vrpci, kod izolatora u valentnoj vrpci a kod poluvodiča pada u prostor između vodljive i valentne vrpce. Ime je dobio u čast talijanskog fizičara Enrica Fermija (1901. - 1954.).
Britanski kemičar John Frederic Daniell (1790-1845) predstavio je 1836. poboljšani naponski članak koji je davao stalnu struju tijekom rada. Daniellov članak galvanski je članak u kojem su anoda (cink) i katoda (bakar) uronjeni u sulfatno kiselu otopinu svojih iona. Otopine su razdvojene pregradom od porozne gline. U članku se spontano odvija redukcija Cu2+ iona i oksidacija cinka u Zn2+ uz elektromotornu silu od 1.100 V.
Zn(s) |
→ | Zn2+ + 2e- |
+0.763 V |
Cu2+ + 2e- |
→ | Cu(s) |
+0.337 V |
Zn(s) + Cu2+ |
→← | Zn2+ + Cu(s) |
+1.100 V |
Darmstadtij su u studenom 1994. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz Laboratorija za istraživanje teških iona GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Ime je dobio po gradu Darmstadt u kojem se nalazi Laboratorij za istraživanje teških iona gdje je otkriven. To je sintetski radioaktivni metal. Ununnilij je pripravljen bombardiranjem olova-208 jezgrama nikla-62.
Raspadni niz jest niz raspadanja u kojima se radioaktivni element razlaže na različite elemente sve dok ne nastane jedan stabilan atom.
Fermij je 1953. godine otkrio Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast talijanskog fizičara Enrica Fermia (1901.-1954.). To je sintetski radioaktivni metal. Fermij nastaje u termonuklearnim eksplozijama. Može se dobiti sukcesivnom apsorpcijom neutrona nižih elemenata, kao što je plutonij.
Generalić, Eni. "S.t.p.." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
