KEMIJSKI RJEČNIK

kvadratna planarna geometrija molekule    →   square planar molecular geometry

Kvadratna planarna geometrija molekule onaj je oblik molekule kod kojeg su četiri veze i dva slobodna elektronska para vezani na centralni atom molekule. Ksenonov tetraflurid (XeF₄) primjer je kvadratne građe molekule. Nepodijeljeni elektronski parovi smještaju se u dva nasuprotna vrha oktaedra a fluorovi atomi u preostala četiri tvoreći kvadrat oko ksenona. Oktaedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp³d² (ili d²sp³) hibridizacije na centralnom atomu.

kvadratna piramidalna geometrija molekule    →   square pyramidal molecular geometry

Kvadratna piramidalna geometrija molekule onaj je oblik molekule kod kojeg su pet veza i jedan slobodan elektronski par vezani na centralni atom molekule. Bromov pentafluorid (BrF₅) primjer je molekule koja ima geometriju kvadratne piramide. Smještaj nepodijeljenog elektronskog para potpuno je proizvoljan jer su svih šest elektronskih skupina ekvivalentne. Oktaedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp³d² (ili d²sp³) hibridizacije na centralnom atomu.

standardni elektrodni potencijal    →   standard electrode potential

Standardni elektrodni potencijal (E°) (standardni redukcijski potencijl) definiran je mjerenjem relativnih elektrodnih potencijala uz standardne uvjete (aktivitet 1, tlak 101 325 Pa i temperatura 25 °C) prema standardnoj vodikovoj elektrodi. Po konvenciji članak se piše tako da se oksidirani oblik piše prvi. Na primjer,

Elektromotorna sila gornjeg članka je -0.76 V pa je standardni elektrodni potencijal Zn²+|Zn polućelije -0.76 V.

Kada su aktiviteti oksidiranog i reduciranog oblika jednaki 1, tada je logaritamski član u Nernstovoj jednadžbi za elektrodni potencijal jednak nuli i imamo

prolazna tvrdoća    →   temporary hardness

Prolaznu tvrdoću vode čine hidrogenkarbonati, HCO₃^-, kalcija i magnezija. Može se ukloniti prokuhavanjem pri čemu nastaje bijeli talog kalcijeva karbonata, odnosno kamenca.

termostabilna plastika    →   thermosetting plastic

Termostabilne plastike su polimerni materijali koji dodatkom energije očvrsnuti. Energija se može dovesti u obliku topline (guma), kemijskom reakcijom (dvokomponentna epoksi smola), ili zračenjem. Termostabilne plastike su obično tekuće ili plastične i prije naknadne obrade se oblikuju u njihov konačan oblik, ili se upotrebljavaju kao ljepila.

Termostabilne polimerne smole se pretvaraju u plastiku ili gumu umrežavanjem polimernih lanaca u krutu, trodimenzionalnu strukturu. Termostabilni materijali se ne mogu ponovo taliti ni formirati nakon umrežavanja.

propipeta    →   three way safety bulb

Za pipetiranje otrovnih i nagrizajućih tekućina koristi se propipeta koja se natakne na pipetu. Sastoji se od gumene loptice s tri ventila. Pomoću ventila A (Air valve) ispuše se loptica. Pipeta se uroni u otopinu i pomoću ventila S (Suction valve) usisava se otopina u pipetu. Ako se pipeta nije napunila, ponovo se stisne ventil A i isprazni loptica, te nastavi usisavanje do otprilike 1 cm iznad oznake. Ventilom E (Empty valve) ispusti se otopina do oznake, odnosno ispusti sadržaj pipete u pripremljenu posudu bez skidanja propipete s pipete. Ne smije se dozvoliti da otopina uđe u propipetu.

prijelazni element    →   transition metal

Prijelazni elementi smješteni su središnjem dijelu periodnog sustava, u skupinama od 3. do 11. Popunjavaju d-podljuske prethodne ljuske, te ih zbog toga nazivamo i d-elementima.

Prvom nizu prijelaznih elemenata pripadaju skupine skandija (Sc), titanija (Ti), vanadija (V), kroma (Cr), mangana (Mn), željeza (Fe), kobalta (Co), nikla (Ni) i bakara (Cu). Često se i elementi 12. skupine (skupine cinka) svrstavaju u prijelazne elemente iako su d-podljuske već popunjene kod skupine bakra.

Unutar 6. i 7. periode nalaze se, u 3. podljusci, unutrašnji prijelazni elementi, (lantanoidi) i (aktinoidi). Prijelazni elementi su metali velike gustoće, tvrdoće i visokog tališta. Spojevi su im obično obojeni, a za njih je karakteristično stvaranje kompleksnih spojeva.

trigonska planarna geometrija molekule    →   trigonal planar molecular geometry

Trigonska planarna geometrija molekule onaj je oblik kod kojeg su tri veze vezane na centralni atom u molekuli bez ijednog slobodnog para elektrona. Veze su raspoređene u ekvatorijalnoj ravnini s međusobnim kutovima od 120°. Elektronske orbitale usmjerene prema vrhovima trokuta posljedica su sp² hibridizacije na centralnom atomu. Karbonatni ion (CO₃^2-) ima trigonsku planarnu geometriju molekule.

trigonska piramidalna geometrija molekule    →   trigonal pyramidal molecular geometry

Trigonska piramidalna geometrija molekule onaj je oblik molekule kod kojeg su tri veze i jedan slobodan elektronski par vezani na centralni atom molekule. Tetraedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp³ hibridizacije na centralnom atomu. Molekula amonijaka (NH₃) ima trigonsku piramidalnu geometriju.

prijenosna pipeta    →   volumetric pipette

Prijenosne (pune, trbušaste, volumetrijske) pipete upotrebljavaju se u volumetrijskoj analizi kada je potrebno točno uzeti manji volumen otopine uzorka ili reagensa. Gornja cijev prijenosne pipete ima na sebi prstenastu oznaku (marku) koja nam označava njen nazivni volumen. Oznaka temperature ima prefiks TD (to deliver) ili Ex (lat. iz) što znači da je pipeta baždarena na istjecanje ili izlijevanje tekućine. Usisavanjem (ustima, propipetom ili vodenom sisaljkom) povuče se tekućina malo iznad oznake i otvor pipete zatvori vrškom kažiprsta. Obriše se vanjska stjenka pipete i laganim popuštanjem kažiprsta tekućina se ispusti do oznake. Oznaka mora biti tangenta na donji rub meniskusa tekućine. Pipeta se prazni tako da maknemo kažiprst i pustimo da tekućina slobodno isteče, sačekamo još 15 s i na kraju lagano povučemo vrhom pipete po stjenci posude. Zabranjeno je ispuhivati pipetu.