KEMIJSKI RJEČNIK

akumulator    →   accumulator

Akumulator (lat. accumulare - nakupljati, nagomilati) jeste naprava za sakupljanje električne energije. Električna energija se tijekom punjenja pretvara u kemijsku energiju produkata koji nastaju u akumulatoru. Najčešće vrste su olovni akumulatori i nikal-kadmijevi akumulatori.

adijabatski proces    →   adiabatic process

Adijabatski proces je svaki proces koji se odvija bez izmjene topline s okolicom. Općenito, kod adijabatskih procesa dolazi do pada ili porasta temperature sustava.

alfa-zrake    →   alpha rays

Alfa-zrake su roj brzih alfa čestica što ih izbacuju jezgre nekih elemenata (npr. radij). Otkrio ih je britanski fizičar, novozelanđanin po rođenju, Ernest Rutherford (1871-1937) 1903. godine.

binaran    →   binary

Binaran, (lat. bini - po dva, par), dvočlan, dvostruk; sastavljen od dva dijela, dvije jedinice (binarne legure, binarni spojevi, binarni brojčani sustav).

slijepa proba    →   blank determination

Slijepa proba je postupak određivanja koji slijedi sve korake analize, ali u odsutnosti uzorka. Koristi se za detekciju i kompenzaciju sustavnih pogrešaka u analizi.

Boltzmannova jednadžba    →   Boltzmann equation

Boltzmannova jednadžba predstavlja statističku definiciju entropije:

S je entropija, k je Boltzmanova konstanta, a W je vjerojatnost postojanja sustava u pojedinom stanju.

acetal    →   acetal

Acetali su organski spojevi opće formule R₂C(OH)OR’ (R’ ≠ H) nastali adicijom alkohola na karbonilnu skupinu aldehida ili ketona. prvobitno se pojam odnosio samo na spojeve izvedene iz aldehida (jedan R = H) ali je poslije proširen da obuhvati i spojeve izvedene iz ketona (nijedan R = H ). Miješani acetali imaju različite R’ skupine. Nastajanje acetala je reverzibilno; acetali mogu u kiseloj sredini hidrolizirati do aldehida (ketona).

Acetal, 1,1-dietoksietan (CH₃CH(OC₂H₅)₂), tekućina je ugodna mirisa nastala adicijom etilnog alkohola na acetaldehid. Služi kao otapalo i u organskim sintezama.

kiselo-bazna titracija    →   acid-base titration

Kiselo-bazna titracija analitička je tehnika koja se koristi kod volumetrijske analize gdje se kiselina poznate koncentracije koristi pri neutralizaciji lužine poznatog volumena, zatim se utrošeni volumen kiseline koristi da bi se odredila nepoznata koncentracija baze. Prilikom kiselo-bazne titracije koristi se kiselo-bazni indikator da bi se mogla odrediti završna točka titracije.

aktinoidi    →   actinides

Aktinoidi (aktinidi) su smješteni unutar 7. periode u 3. podljusci. Imaju nepopunjene niže f-podljuske te se stoga nazivaju unutrašnji prijelazni elementi ili f-elementima. U skupinu aktinoida spadaju elementi od rednog broja 90 do rednog broja 103, a često se u aktinoide svrstava i aktinij (Ac). U skupinu aktinoida spadaju: torij (Th), protaktinij (Pa), uranij (U), neptunij (Np), plutonij (Pu), amercij (Am), kurij (Cm), berkelij (Bk), kalifornij (Cf), einsteinij (Es), fermij (Fm), mendelevij (Md), nobelij (No) i lawrencij (Lr). Svi poznati izotopi ovih elemenata radioaktivni su. Samo se Th i U u prirodi javljaju u znatnijim količinama. Tragovi Pa, Np i Pu pronađeni su u uranijevim i torijevim rudama a veće količine dobivaju se iz nuklearnih reaktora.

Bravaisova rešetka    →   Bravais lattice

Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.

Kristalni sustav	Bravaisove kristalne rešetke
kubični a=b=c α=β=γ=90°
	jednostavna kubična	prostorno centrirana kubična	plošno centrirana kubična
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90°
	jednostavna tetragonska	prostorno centrirana tetragonska
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90°
	jednostavna ortorompska	bazno centrirana ortorompska	prostorno centrirana ortorompska	plošno centrirana ortorompska
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β
	jednostavna monoklinska	bazno centrirana monoklinska
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120°
	heksagonska
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90°
	romboedarska
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90°
	triklinska