Specifična težina (γ) definira se kao omjer težine elementa mase i pripadajućeg mu volumena. Kako je gustoća (srednja) definirana kao omjer mase i volumena, specifična težina može se izraziti i uz pomoć gustoće:
gdje je g gravitacijska akceleracija.
Sumpor je poznat od davnih vremena. Ime mu potječe od sanskrtskog sulva-ari što znači neprijatelj bakra. To je žuti kristaličan ili amorfan prah bez okusa i mirisa koji se ne otapa u vodi ali se otapa u ugljikovom disulfidu (CS2). Sumpor na zraku gori plavičastim plamenom. Osim u elementarnom stanju sumpor se u prirodi pojavljuje u obliku sulfida i sulfata. Od sulfidnih minerali najčešći su pirit (FeS2), halkopirit (CuFeS2) i sfalerit (ZnS), a od sulfatnih gips (CaSO4·2H2O). Upotrebljava se za proizvodnju sulfatne kiseline, vulkanizaciju gume i proizvodnju baruta.
Superoksidi binarni su spojevi koji sadrže kisik sa stupnjem oksidacije -½. Superoksidni ion, O2-, ima nespareni elektronski par i vremenom se spontano disproporcionira u peroksid. Teži alkalijski elementi (K, Rb, Cs) stvaraju superokside direktnim spaljivanjem na zraku (KO2, RbO2, CsO2). To su žuto do narančasto obojeni paramagnetični spojevi. Superoksidi su jaki oksidansi koji burno hidroliziraju dajući peroksid i elementarni kisik.
Tantal je 1802. godine otkrio Anders Ekeberg (Švedska). Ime je dobio po Tantalu iz grčke mitologije zbog velikih teškoća kod njegovog dobivanja i odvajanja od niobija. To je vrlo tvrdi srebrno sivi metal. Čisti metal se može izvući u vrlo fine žice. Na izloženoj površini formira se oksidni film otporan na koroziju. Ne otapa se u kiselinama niti u vodenim otopinama lužina, reagira jedino s fluoridnom kiselinom i rastaljenim alkalijama. Zagrijani metal se zapali na zraku. Spada u rjeđe elemente javlja se zajedno s niobijem u rudama tantalitu, niobitu ili kolumbitu ((Fe, Mn)(Nb, TaO3)2). Upotrebljava se za proizvodnju kondenzatora i drugih elektronskih komponenti, specijalnih čelika, za izradu aparata za kemijsku industriju. Otporan je na sve tjelesne tekućine i ne iritira pa se koristi u medicini.
Tehnecij je 1937. godine otkrio Carlo Perrier i Emilio Segre (Italija). Ime je dobio prema grčkoj riječi technetos što znači umjetan jer je prvi element dobiven umjetnim putem. To je srebrni metal ili sivi prah. Otporan je na oksidaciju ali potamni na vlažnom zraku i gori u visokoj koncentraciji kisika. Topljiv je u nitratnoj i sulfatnoj kiselini ali nije topljiv u kloridnoj kiselini, neovisno o njenoj koncentraciji. Tehnecij je radioaktivan. Dobar je inhibitor korozije čelika, ali je, zbog svoje radioaktivnosti, upotrebljiv samo za zatvorene sustave.
Titanij je 1791. godine otkrio William Gregor (Engleska). Dobio ime prema Titanima sinovima Geje, božice Zemlje iz grčke mitologije. To je srebrni, sjajni, tvrdi metal. Pri visokoj temperaturi gori na zraku. Prilikom zagrijavanja lako se spaja i s ugljikom, i s kisikom, i s dušikom. Izložena površina se presvuče oksidnim filmom. Ne reagira s lužinama niti s hladnim kiselinama, osim fluoridne. Vruće kiseline ga otapaju. Titanij je deveti element po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori ali se malo gdje nalazi koncentriran u većim količinama. Glavne titanijeve rude su ilmenit (FeTiO3) i rutil (TiO2). Ima malu gustoću a veliku tvrdoću i korozijsku otpornost, pa se upotrebljava u vojnoj industriji za proizvodnju supersoničnih aviona i za izradu specijalnih aparata za kemijsku industriju.
Titar (T) je masa titrirane tvari koja je ekvivalentna 1 cm3 otopine. Prikazuje se kao T = 2.356 mg HCl / 1.0 cm3 NaOH, 0.1000 moldm-3, a obično se daje u obliku tablica. Ako se koncentracija upotrijebljene standard otopine (c) razlikuje od one navedene u tablicama (c0), uvodi se faktor korekcije (f)
Titar se obično koristi u tvorničkim pogonskim laboratorijima gdje se iz tablica za titre izravno očitava masa ili postotak traženog sastojka.
Nezasićene masne kiseline su kiseline koje mogu adirati vodikove atome. Njihov ugljikovodični lanac ima jednu ili više dvostrukih ili trostrukih veza između ugljikovih atoma. Najvažnije od njih su:
oleinska (9-oktadekaenska kiselina) | CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH |
linolna (9,12-oktadekadienska kiselina) | CH3(CHCH2)3(CH2CH=CH)2(CHCH2)7COOH |
linolenska (9,12,15-oktadekatrienska kiselina) | CH3(CH2CH=CH)3(CHCH2)7COOH |
Ununbij su u veljači 1996. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Novi element je dobio ime od latinske izvedenice za redni broj 112 prema IUPAC preporuci za imenovanje elemenata s atomskim brojem većim od 100. To je sintetski radioaktivni metal. Ununbij je pripravljen bombardiranjem olova-208 jezgrama zinka-70.
O otkriću ununkvadija su u siječnju 1999. godine informirali znanstvenici iz Nuklearnog istraživačkog centra u Dubni (Rusija) i Lawrence Livermore National Laboratory (USA). Novi element je dobio ime od latinske izvedenice za redni broj 114 prema IUPAC preporuci za imenovanje elemenata s atomskim brojem većim od 100. To je sintetski radioaktivni metal. Samo nekoliko atoma ununkvadija je pripravljeno fuzijom kalcijeva i plutonijeva atoma.
Generalić, Eni. "Periodic table of the elements." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav