Otrovi su tvari koje kontaktom ili unošenjem u organizam slabe ili onemogućavaju normalne metaboličke procese i tako mijenjaju normalno funkcioniranje organa ili tkiva
Otrovi su tvari ili molekule koje se skupljaju na površini katalizatora i time blokiraju pristup aktivnim centrima ili uništavaju njihovu aktivnost.
Otrovi su tvari koje apsorbiranjem neutrone i time smanjuju nuklearnu reakciju. Prevelika količina otrova može potpuno zaustaviti lančanu reakciju.
Sedimentiranje je postupak odjeljivanja specifično teže suspendirane tvari od otopine. Čvrsta tvar se slegne na dno a tekućina se iznad nje odlije (dekantira). Sedimentacijska zona zauzima najveći dio sedimentacijskog bazena. To je mirno područje u kojem se čestice talože. Na dnu bazena je kompresijska zona u kojoj se skuplja mulj prije uklanjanja na odlagalište ili daljnju obradu.
Salinitet (S) je mjera za količinu otopljenih soli u morskoj vodi. Salinitet je definiran kao ukupna količina otopljenih soli u morskoj vodi u promilima, ‰, (djelovima na tisuću) kada se svi karbonati pretvore u okside, bromidi i jodidi u kloride i kada se sve organske tvari kompletno oksidiraju.
Klorinitet je najstarija metoda za mjerenje saliniteta koja, temeljem ideje o stalnom omjeru otopljenih komponenti morske vode, pruža uvid u ukupnu količinu otopljenih soli u morskoj vodi mjerenjem koncentracije halida (klorida, bromida i jodida). Odnos između kloriniteta (Cl) i saliniteta dan u Knudsenovim tablicama jest
Ova formula koristila se do 1962., kada je JPOTS (Joint Panel for Oceanographic Tables and Standards) odredilo novu konstantu proporcionalnosti u Knudsenovoj formuli
U međuvremenu, razvoj uređaja za mjerenje električne vodljivosti doveo je do brze, jeftine i precizne metode za određivanja slanosti morske vode. Uveden je Praktični salinitet (SP) kao zamjena za salinitet dobiven mjerenjem kloriniteta. Skala praktičnog saliniteta (Practical Salinity Scale 1978, PSS-78) definirana je preko K15, odnosno odnosa električne vodljivosti uzorka mora pri t68 = 15 °C i tlaku od jedne standardne atmosfere i otopine kalijevog klorida (KCl) u kojoj je maseni udio KCl točno 0.0324356 (32.4356 g KCl otopljeno je u 1 kg otopine) pri istom tlaku i temperaturi.
Praktični salinitet je bezdimenzijska veličina iako mu ponekad (pogrešno) pripisuju jedinicu "psu". U većini slučajeva može se pretpostaviti da su psu i ‰ sinonimi.
Prosječni salinitet morske vode je 35 ‰, što je oko 35 g soli otopljeno u 1 kg morske vode.
Serin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. To je jedna od dvije aminokiseline koje sadrže hidroksilnu skupinu u pobočnom lancu (druga je treonin). Obje su jako hidrofilne zbog mogućnosti stvaranja vodikove veze. U mnogim enzimima na aktivnim mjestima nalazi se serin čija je funkcija da posluži kao nukleofilni centar. Serin je mjesto na kojem dolazi do fosforilacije i glikolizacije što je važno za regulaciju enzima i staničnu signalizaciju. On je neesencijalna aminokiselina koja se sintetizira u ljudskom tijelu od drugih metabolita i glicina.
Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Čvrsta tijela ne poprimaju oblik posude u koju su stavljena.
Kvadratna piramidalna geometrija molekule onaj je oblik molekule kod kojeg su pet veza i jedan slobodan elektronski par vezani na centralni atom molekule. Bromov pentafluorid (BrF5) primjer je molekule koja ima geometriju kvadratne piramide. Smještaj nepodijeljenog elektronskog para potpuno je proizvoljan jer su svih šest elektronskih skupina ekvivalentne. Oktaedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp3d2 (ili d2sp3) hibridizacije na centralnom atomu.
Termometri su sprave za mjerenje temperature. Linearno i volumensko toplinsko rastezanje makroskopska su svojstva tvari i lakše su mjerljiva od mikroskopskih svojstava, kojima se definira temperatura. Stoga se mjerenjem tih svojstava može odrediti temperatura. Termometri koji se zasnivaju na toplinskom rastezanju tvari su sekundarni instrumenti: moraju se baždariti, tako da se usporede s nekim standardnim termometrom. U termometru s tekućinom, živa ili alkohol se nalaze u staklenoj posudici. Povećanjem temperature povećava se volumen tekućine, što uzrokuje podizanje tekućine uskom kapilarnom cjevčicom. Visina razine tekućine u cjevčici je mjera temperature. Živinim termometrom mjere se temperature između -39 °C i 300 °C. Niže temperature mjere se alkoholnim termometrom. Bimetalni termometri imaju spiralnu oprugu sastavljenu od dva metala, različitih koeficijenata linearnog rastezanja. Promjenom temperature metali se različito produžuju pa se savijanje spirale prenosi na kazaljku, čiji otklon je mjera temperature.
Titar (T) je masa titrirane tvari koja je ekvivalentna 1 cm3 otopine. Prikazuje se kao T = 2.356 mg HCl / 1.0 cm3 NaOH, 0.1000 moldm-3, a obično se daje u obliku tablica. Ako se koncentracija upotrijebljene standard otopine (c) razlikuje od one navedene u tablicama (c0), uvodi se faktor korekcije (f)
Titar se obično koristi u tvorničkim pogonskim laboratorijima gdje se iz tablica za titre izravno očitava masa ili postotak traženog sastojka.
Tirozin je hidrofobna aminokiselina s aromatskim pobočnim lancem. Njegov veliki pobočni lanac obično ga smješta duboko u unutrašnjost bjelančevine. Tirozin ima specijalna svojstva zbog hidroksilne skupine na kraju svog pobočnog lanca koja može djelovati kao snažni nukleofilni centar (kad je ionizirana) u aktivnom mjestu enzima. On je često mjesto za fosforilaciju kod stanične signalizacije. Tirozin doprinosi apsorpciji UV zračenja bjelančevina (bjelančevine apsorbiraju UV zračenje između 275 i 280 nm). Ovo nije esencijalna aminokiselina jer se može sintetizirati u organizmu iz drugih metabolita.
Valentni elektroni su elektroni koji se mogu aktivno uključiti u kemijsku promjenu. Obično su to elektroni iz zadnje (valentne) ljuske. Npr. osnovna elektronska konfiguracija natrija jest 1s2 2s2 2p6 3s1, 3s elektron jedini je valentni elektron u atomu. Germanij (Ge) ima sljedeću osnovnu elektronsku konfiguraciju 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 3d10 4s2 4p2, gdje su 4s i 4p elektroni valentni.
Generalić, Eni. "Optically active matter." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav