Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi dysprositos što znači teško se dobiva. To je srebrni, metal dovoljno mekan da se može rezati nožem. Na sobnoj temperaturi ne reagira s kisikom iz zraka. Burno reagira s vodom, topljiv u kiselinama. Metal se zapali na zraku ako se zagrije. Dobar je apsorber neutrona. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO4 s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu fosfora u katodnim cijevima TV-prijemnika u boji, a u spojevima s kadmijem kao izvor infracrvenog zračenja.
Neptunij su 1940. godine otkrili Edwin M. McMillan i P. H. Abelson (USA). Ime je dobio po planetu Neptunu. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Visoko je radiotoksičan. Neptunij se pripravlja u nuklearnim reaktorima bombardiranjem uranija-238 s neutronima.
Ekološki otisak (Ecological Footprint) nam daje odnos između ljudskih zahtjeva i regenerativne sposobnosti biosfere, odnosno kazuje nam kolika površina Zemlje, u globalnim hektarima, je potrebna za smještaj naše infrastrukture (kuća, tvornica, cesta, ...), korištenje obnovljivih izvora (usjevi, riba, drvo, ...) i recikliranje otpada (trenutno je jedino CO2 uključen). Ekološki otisak odnosi se samo na obnovljive izvore. Upotreba neobnovljih izvora, kao što im samo ime kaže, nije održiva.
Ekološki otisak i biokapacitet izražavaju se u globalnim hektarima (gha). U Sjedinjenim državama ekološki otisak se često izražava i u globalnim ralima (ga). Jedan US ral jednak je 0.405 hektara.
Ekološki otisak čovječanstva 2007. iznosio je 2.7 gha po stanovniku što je 51 % više od ukupnog Zemljinog biokapaciteta (koji iznosi 11.9 milijardi gha ili 1.8 gha po osobi). Drugim riječima, čovječanstvu je već sada potreban drugi planet kao bi zadovoljio potražnju za namirnicama, energijom i drugim prirodnim sirovinama. Razvijene zemlje obično imaju puno veće zahtjeve prema Zemljinom ekosustavu od siromašnih, manje razvijenijih zemalja
Etilendiamintetraoctena kiselina (C10H16N2O8) ili skraćeno EDTA (ethylenediaminetetraacetic acid) heksadentantni je heksadentatni ligand koji tvori komplekse i s prijelaznim metalima i s metalima glavnih skupina. EDTA se koristi kao dinatrijeva sol zbog slabe topljivosti kiseline. Koordinacijski broj EDTA je 6. Negativni ion EDTA4- okruži metalni ion uspostavljajući koordinativne veze sa svih šest koordinacijskih mjesta (četiri na kisikovom i dva na dušikovom atomu).
EDTA se često koristi kao aditiv deterdžentima. Ona stvara kompleks s kalcijevim i magnezijevim ionima čime se poboljšava moć pranja deterdženta. EDTA se upotrebljava kao stabilizator u proizvodnji hrane i kao antikoagulans za krv u bankama krvi. EDTA je najčešći reagens u kompleksometrijskoj titraciji.
Organometalni spojevi su spojevi u kojima postoji kovalentna veza između atoma ugljika i atoma metala (C-Me).
Generalić, Eni. "Metali rijetkih zemalja." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
