KEMIJSKI RJEČNIK

fosilno gorivo    →   fossil fuel

Fosilna goriva, ugljen, nafta i zemni plin, čovjek koristi kao izvor energije. Nastali su iz ostataka živih organizama i svi imaju u svom sastavu ugljik i vodik. Njihova vrijednost kao goriva temelji se na egzotermnim reakcijama oksidacije ugljika u ugljikov dioksid

i vodika u vodu

teoretski prinos    →   theoretical yield

Teoretski prinos je maksimalna količina produkta koja se može dobiti nekom reakcijom kad bi sav mjerodavni reaktant reagirao dajući produkt.

termitno zavarivanje    →   thermit welding

Termitno zavarivanje spada u skupinu zavarivanja taljenjem pri čemu se za taljenje metala koristi toplinska energija oslobođena kemijskom reakcijom između metalnog oksida i aluminija (aluminotermijsko zavarivanje).

termokemija    →   thermochemistry

Termokemija je znanost koja proučava oslobađanje i otpuštanje topline tijekom kemijske reakcije.

titrant    →   titrant

Titrant je tvar koja kvantitativno reagira s analitom prilikom titracije. Titrant je obično standardna otopina koja se pažljivo dodaje analitu sve dok reakcija ne završi. Količina prisutnog analita izračuna se iz volumena i koncentracije titranta.

slobodni radikal    →   free radical

Slobodni radikali jesu visokoreaktivni molekularni fragmenti koji imaju jedan ili više nesparen elektron. Mogu nastati fotolizom ili pirolizom kada se prekine veza bez stvaranja iona. U formulama, slobodni radikali se obično označavaju točkom (·CH₃, ·SnH₃, ·Cl). Slobodni radikali sudjeluju kao inicijatori ili intermedijeri u reakcijama oksidacije, fotolize i polimerizacije.

gorivi članak    →   fuel cell

Gorivi članci su naprave koje pretvaraju kemijsku u električnu energiju. Razlikuju se od baterija po tome što se proces pretvorbe odvija sve dotle dok se u članak dovode gorivo i oksidirajuće sredstvo, dok je baterija napravljena s ograničenom količinom kemikalija, te je ispražnjena kada sve kemikalije izreagiraju. Gorivi članak je galvanski članak u kojem se na elektrodama odvijaju spontane reakcije. Gorivo (uglavnom vodik) oksidira se na anodi, a oksidans (gotovo uvijek kisik ili zrak) reducira se na katodi.

Neki gorivi članci koriste kao elektrolit vodene otopine, on može biti kiseli ili alkalni, a može biti i ionski vodljiva membrana namočena vodenom otopinom. Ovakvi gorivi članci rade na relativno niskim temperaturama, od sobne temperature do temperature vrenja vode. Neki gorivi članci kao elektrolit koriste taline soli (posebno karbonata) i rade na temperaturi od nekoliko stotina Celzijevih stupnjeva. Drugi koriste ionski vodljive čvrste tvari a rade na temperaturama blizu 1 000 °C.

fugacitet    →   fugacity

Fugacitet (f) je termodinamička funkcija koja se koristi umjesto parcijalnih tlakova kod reakcija u kojima sudjeluju realni plinovi. Za neku komponentu smjese definiran je kao

gdje je μ kemijski potencijal.

Fugacitet plinova jednak je tlaku koji bi plin imao da je idealan. Fugacitet tekućina i čvrstih tvari jednak je fugacitetu para s kojima su u ravnoteži. Aktivitet je odnos fugaciteta i fugaciteta standardnog stanja.

valentna ljuska    →   valence shell

Valentna ljuska je ljuska kojoj odgovara najveći glavni kvantni broj atoma. Valentni elektroni u ovoj su ljusci prosječno najviše udaljeni od jezgre atoma u odnosu na druge elektrone. Često su izravno uključeni u kemijsku reakciju.

slaba kiselina    →   weak acid

Slabe kiseline jesu kiseline koje nepotpuno disociraju u vodenoj otopini. Octena kiselina je primjer slabe kiseline koja disocira prema reakciji