KEMIJSKI RJEČNIK
trigonska bipiramidalna geometrija molekule → trigonal bipyramidal molecular geometry
Trigonska bipiramidalna geometrija molekule oblik je molekule kod kojeg je na centralni atom vezano pet veza bez ijednog slobodnog elektronskog para. Tri veze su raspoređene u ekvatorijalnoj ravnini atoma pod kutom od 120° svaka, a druge dvije su na osi centralnog atoma. Aksijalne veze su pod pravim kutom u odnosu na ekvatorijalne veze. Elektronske orbitale usmjerene u vrhove trigonske bipiramide posljedica su sp3d (ili dsp3) hibridizacije na centralnom atomu. Molekula PCl5 ima trigonsku bipiramidalnu geometriju.
trigonska planarna geometrija molekule → trigonal planar molecular geometry
Trigonska planarna geometrija molekule onaj je oblik kod kojeg su tri veze vezane na centralni atom u molekuli bez ijednog slobodnog para elektrona. Veze su raspoređene u ekvatorijalnoj ravnini s međusobnim kutovima od 120°. Elektronske orbitale usmjerene prema vrhovima trokuta posljedica su sp2 hibridizacije na centralnom atomu. Karbonatni ion (CO32-) ima trigonsku planarnu geometriju molekule.
trigonska piramidalna geometrija molekule → trigonal pyramidal molecular geometry
Trigonska piramidalna geometrija molekule onaj je oblik molekule kod kojeg su tri veze i jedan slobodan elektronski par vezani na centralni atom molekule. Tetraedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp3 hibridizacije na centralnom atomu. Molekula amonijaka (NH3) ima trigonsku piramidalnu geometriju.
ultraljubičasto svjetlo → ultraviolet light
Ultraljubičasto svjetlo (UV svjetlo ili UV zračenje) elektromagnetsko je zračenje čije su valne duljine duže od x-zraka, ali kraće od valnih duljina vidljivog svjetla. Ultraljubičasto svjetlo može razbiti neke kemijske veze i uzrokovati oštećenja stanice.
nezasićena masna kiselina → unsaturated fatty acid
Nezasićene masne kiseline su kiseline koje mogu adirati vodikove atome. Njihov ugljikovodični lanac ima jednu ili više dvostrukih ili trostrukih veza između ugljikovih atoma. Najvažnije od njih su:
| oleinska (9-oktadekaenska kiselina) | CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH |
| linolna (9,12-oktadekadienska kiselina) | CH3(CHCH2)3(CH2CH=CH)2(CHCH2)7COOH |
| linolenska (9,12,15-oktadekatrienska kiselina) | CH3(CH2CH=CH)3(CHCH2)7COOH |
Lennard-Jonesov potencijal → Lennard-Jones potential
Lennard-Jonesov potencijal (ili 12-6 potencijal) jednostavni je matematički model koji opisuje interakciju dva nevezana neutralna atoma (poznatu kao van der Waalsova interakcija). Predložio ga je 1924. britanski fizičar Sir John Edward Lennard-Jones (1894-1954). Lennard-Jonesov potencijal opisan je slijedećom reakcijom
gdje je: V potencijalna energija između dva atoma ili molekule, ε je dubina bunara i mjera je koliko jako dvije čestice privlače jedna drugu, σ je udaljenost na kojoj je potencijalna energija između dvije čestice jednaka nuli, r je udaljenost dvije čestice mjerena od centra jedne do centra druge čestice.
Dipeptid → Dipeptide
Dipeptid je organski spoj nastao povezivanjem dviju aminokiselina peptidnom vezom. Iz dvije aminokiseline mogu nastati četiri različita dipeptida ovisno o tome koja skupina aminokiseline sudjeluje u stvaranju peptidne veze. Primjerice, glicin (Gly) i alanin (Ala) mogu dati dva simetrična dipeptida (GlyGly i AlaAla) i dva asimetrična (GlyAla i AlaGly). Dipeptidi ime dobivaju tako da formulu čitamo od N-kraja do C-kraja.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Glycosidic bond." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski
