Pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen idealnog plina raste (ili pada) za 1/273 volumena što ga plin ima pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C,
gdje je V° volumen pri 0 °C a V volumen pri t°C.
Iz gornje jednadžbe proizlazi da je volumen određene količine plina pri konstantnom tlaku razmjeran apsolutnoj temperaturi.
Ovaj je zakon također poznat i kao Gay-Lussacov zakon.
Jednadžba slična gornjoj može se napisati i za ovisnost tlaka idealnog plina o temperaturi
Idealni plin je takav plin čije jedinke (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarivo malen vlastiti volumen. Također, između njih ne postoje Van de Waalsove sile pa se idealni plin ne može prevesti u tekuće ili čvrsto stanje. Idealni plin je teorijski koncept a realni plinovi mu se približavaju tek pri niskim tlakovima i visokim temperaturama.
Litra (l, L) je iznimno dopuštena jedinica volumena (obujma), definirana je kao poseban naziv za kubični decimetar (L = dm3). Njezini su uobičajeni nižekratnici centilitra (cl, cL) i mililitra (ml, mL). Oznaku velikog slova za litru prihvatio je CGPM 1979 kako bi se izbjegao rizik zamjene l s brojem 1.
Molarne su veličine često pogodnije za izražavanje ekstenzivnih veličina (npr. volumena, entalpije, toplinskog kapaciteta itd.). Dobiju se tako da se stvarna vrijednost podijeli s količinom tvari (brojem molova). Rezultirajuća veličina naziva se molarni volumen, molarna entalpija itd.
Clapeyronova jednadžba (poznata i kao Clausius-Clapeyronova jednadžba) jest odnos između tlaka i temperature za dvije faze čiste tvari koje su u ravnoteži,
gdje je ΔS razlika entropije između faza a ΔV je rezultirajuća razlika volumena.
Kompleksometrija je volumetrijska analitička metoda koja se temelji na titraciji otopina metalnih iona pomoću tvari koja s njima tvori kompleksne spojeve, npr. EDTA. Kod kompleksometrijskog određivanja s EDTA , reakcija iona metala, bez obzira na njihov oksidacijski broj, je u stehiometrijskom odnosu 1:1.
1. Koncentracija je skupina od četiri veličine kojima se karakterizira sastav otopine u odnosu na njen volumen (masena, količinska, volumenska i brojčana koncentracija).
2. Koncentracija je kraći oblik pisanja količinske (množinske) koncentracije.
Gustoća (ρ) neke tvari definira se kao omjer mase i volumena na određenoj temperaturi. Jedinica je gustoće kg m-3 ali se više upotrebljava decimalna SI jedinica kg dm-3. Uz gustoću mora biti navedena i temperatura na kojoj je mjerena, jer se s promjenom temperature obično mijenja volumen, pa samim tim i gustoća tvari.
Mnogo općenitija upotreba izraza gustoća je za količinu (mase, naboja, energije itd) podijeljenu s dužinom, površinom ili volumenom.
Generalić, Eni. "Volt." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav