KEMIJSKI RJEČNIK

francij    →   francium

Francij je 1939. godine otkrila Marguerite Perey (Francuska). Ime mu je dala M. Perey u čast svoje domovine Francuske. Francij je radioaktivan element. Najstabilniji izotop (²²³Fr) ima vrijeme poluraspada od 22 minute. Francij nastaje kao produkt radioaktivnog raspada aktinija. U tragovima je pronađen u uranovim rudama.

umrežavanje    →   cross-linking

Umrežavanje je povezivanje dvaju lanaca polimerne molekule preko elemenata ili skupina vezanih kovalentnom vezom na lanac makromolekule.

U prirodi se često umrežavaju polipeptidni lanci disulfidnim mostovima preko cisteinskih ostataka, kao u keratinu ili inzulinu. Polimeri se mogu umrežiti dodatkom kemijske tvari ili izlaganjem polimera visokoenergetskom zračenju. Primjerice: vulkanizacija gume sa sumporom, umrežavanje poistirena s divinilbenzenom ili umrežavanje polietilena zračenjem.

Umrežavanjem se smanjuje plastičnost polimera, pojačava jakost, toplinska i električna otpornost kao i otpornost na različita otapala.

Curie    →   Curie

Curie, obitelj francuskih znanstvenika:

Maria Curie-Sklodowska (1867.-1934.) bila je kemičarka i fizičarka, rodom Poljakinja. Studirala je u Parizu gdje se zajedno sa suprugom Pierrom posvetila istraživanju radioaktivnosti. Poslije Pierreove smrti nasljeđuje ga kao profesorica fizike na Sorboni. Iz velike mase uranova smolinca kemijskim putem izolirala vrlo malu količinu novog metala radija koji je milijun puta radioaktivniji od urana (1898.). Drugo je njezino otkriće radioaktivni element, nazvan u čast njezine domovine polonij. 1903. podijeljena je Nobelova nagrada za fiziku supruzima Curie i H. Becquerelu, a 1911. je Maria Curie sama dobila ovu nagradu za kemiju.

Pierre Curie (1859.-1906.) bio je fizičar. Osim radova koje je dao zajedno sa svojom suprugom, otkrio je (1902.) zakon radioaktivnog raspadanja. Našao je da radij stvara neprestano toplinu, otkrio je načelo simetrije u kristalografiji, aperiodičku analitičku vagu i dr.

ciklički spoj    →   cyclic compound

Ciklički spojevi (grč. krug) organski su kemijski spojevi kod kojih se jezgra sastoji od atoma sastavljenih u prsten. Dijele se na homocikličke (karbocikličke) spojeve u kojima je prsten sastavljen samo od atoma ugljika, npr. benzen (C₆H₆) i cikloheksan (C₆H₁₂), i na heterocikličke spojeve koji u prstenu sadrže i druge elemente, npr. piridin (C₅H₅N). Ciklički spojevi s dva ili više prstena biciklički su, odnosno policiklički spojevi.

geokemija    →   geochemistry

Geokemija je znanost koja proučava kemijski sastav Zemlje. Proučava obilatost pojedinih elemenata i njihovih izotopa, te njihovu distribuciju u okolišu (litosferi, atmosferi, biosferi i hidrosferi).

toplina nastajanja    →   heat of formation

Toplina nastajanja ili entalpija nastajanja jest toplina koja se oslobodi ili apsorbira kada nastane jedan mol tvari iz njegovih sastavnih elemenata pri standardnim uvjetima.

heterociklički spojevi    →   heterocyclic compounds

Heterociklički spojevi su organski ciklički spojevi koji u prstenu osim ugljikova imaju i atome drugih elemenata (dušika, kisika, sumpora), npr. piridin, furan, tiofen.

nečista tvar    →   impure substance

Nečista tvar je svaka tvar koja u sebi sadrži tragove drugog elementa ili spoja.

nečistoća    →   impurity

Nečistoće su tragovi drugog elementa ili spoja u nečistoj tvari.

anorganska kemija    →   inorganic chemistry

Anorganska kemija je grana kemije koja se bavi proučavanjem elemenata i svih spojeva izuzev spojeva ugljika. Samo neki jednostavni spojevi ugljika, kao ugljikov monoksid CO, ugljikov dioksid CO₂, karbonati CO₃^2- i cijanidi CN^- obrađuju se u anorganskoj kemiji.