Povišenje vrelišta otapala događa se kada se neka tvar otopi u njemu. Iznos za koji se temperatura vrenja poveća proporcionalan je broju molekula otopljene tvari i ovisi o prirodi te tvari.
Braunovo gibanje je kontinuirano slučajno gibanje malih čvrstih čestica suspendiranih u fluidu uzrokovano njihovim sudaranjem s molekulama fluida. Tu je pojavu prvi opazio britanski botaničar R. Brown (1773.-1858.) proučavajući čestice peluda. Ovaj je efekt vidljiv i na česticama dima suspendiranim u zraku.
Anhidridi (bez vode) su minerali koji ne sadrže kristaliziranu vodu. Na primjer, zagrijavajem bakrova(II) sulfata pentahidrata (CuSO4•5H2O) nastaje anhidrid bakrov(II) sulfat (CuSO4). Anhidridi mogu nastati i kada se jednoj ili većem broju molekula kiseline, soli ili (rjeđe) baze oduzme jedna ili više molekula vode. Npr. sumporni trioksid SO3 je anhidrid sumporne kiseline H3SO4.
Atom (grč. nedjeljiv) je najsitnija čestica kemijskog elementa koja se kemijskim putem ne može dalje rastavljati. Rutherford-Bohrov model prikazuje atom kao pozitivno nabijenu jezgru veličine oko 10-14 m sastavljenu od protona (pozitivnih čestica) i neutrona (neutralnih čestica) oko koje kruže negativno nabijeni elektroni. Broj protona i elektrona jednak je tako da je atom električki neutralna čestica. Promjer atoma je oko 10-10 m.
Beerov zakon (naziva se i Beer-Lambertov zakon) daje funkcijski odnos između veličine mjerene apsorpcijskom metodom (A) i veličine koja se određuje, koncentracije (c). Posljedica međudjelovanja fotona i čestica koje apsorbiraju jest smanjenje snage snopa s Po na P. Beerov zakon može se prikazati kao
gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol-1 cm-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L-1).
Puferski kapacitet broj je molova jake kiseline ili jake lužine potreban da se promijeni pH 1 dm3 otopine pufera za jednu pH jedinicu.
Izjednačavanje kemijske jednadžbe je određivanje vrijednosti stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata u kemijskoj jednadžbi na način da broj atoma svakog elementa bude jednak prije i poslije reakcije.
Klorocitet je količina halida (klorida, bromida i jodida) određena volumetrijskom metodom na isti način kao i klorinitet, osim što je izražena u gramima po litri (g/L) morske vode.
Ugljeni katran je materijal koji se dobiva destruktivnom destilacijom ugljena kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.) koji se mogu razdvojiti frakcijskom destilacijom.
Koligativna svojstva su svojstva otopine koja ovise samo o broju otopljenih čestica, a ne o njihovoj vrsti.
Generalić, Eni. "Valni broj." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav