Fluorescencije je vrsta luminiscencije u kojoj se elektron vraća u svoje osnovno stanje gotovo trenutno (za manje od 10-8 sekunda), i u kojoj emisija svjetla prestaje kada se ukloni izvor pobude. Fluorescenciju karakterizira emisija zračenja u svim smjerovima.
Galvanostat je elektronički uređaj koji prolaz struje kroz elektrokemijsku ćeliju održava konstantno na prethodno zadanoj vrijednosti.
Gaussov sustav jedinica je hibridni sustav koji kombinira elektrostatski cgs podsustav (esu) and elektromagnetski cgs podsustav (emu).
Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. Svaki atom daje po jedan elektron, stvarajući zajednički elektronski par koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma (H· + ·H = H:H ili H-H).
Ciklička voltametrija je elektrokemijski postupak koji se koristi pri proučavanju kinetike i mehanizama elektrodnih reakcija. Potencijal radne elektrode kontrolira se i linearno mijenja u naprednom i povratnom smjeru, a pritom se mjeri struja koja protječe kroz ćeliju.
Britanski kemičar John Frederic Daniell (1790-1845) predstavio je 1836. poboljšani naponski članak koji je davao stalnu struju tijekom rada. Daniellov članak galvanski je članak u kojem su anoda (cink) i katoda (bakar) uronjeni u sulfatno kiselu otopinu svojih iona. Otopine su razdvojene pregradom od porozne gline. U članku se spontano odvija redukcija Cu2+ iona i oksidacija cinka u Zn2+ uz elektromotornu silu od 1.100 V.
Zn(s) |
→ | Zn2+ + 2e- |
+0.763 V |
Cu2+ + 2e- |
→ | Cu(s) |
+0.337 V |
Zn(s) + Cu2+ |
→← | Zn2+ + Cu(s) |
+1.100 V |
U većini slučajeva svjetlost se može opisati kao elektromagnetski val. Geometrijska optika je naziv za aproksimaciju u kojoj se valovi svjetlosti mogu prikazati kao ravne zrake. Ova aproksimacija valjana je sve dok valovi svjetlosti ne naiđu na zapreku čije su dimenzije usporedive s valnom duljinom svjetlosti.
Heisenbergov princip neodređenosti kaže da je nemoguće istodobno točno ustanoviti brzinu elektrona i njegov položaj u prostoru. Ako se točno odredi položaj elektrona u prostoru, potpuno je neodređena njegova brzina i obratno. Ovaj princip neodređenosti dao je 1927. njemački fizičar Werner Heisenberg (1901.-1976.).
Dijaliza (grč. razrješavanje), postupak razdvajanja tvari iz otopine na temelju razlika u sposobnosti difuzije kroz polupropusne membrane (pergament, nitroceluloza, životinjske opne i sl.). Kroz takve membrane prolaze otopljene tvari a zaostaju čestice koloidnih dimenzija. Na taj se način iz otopine mogu odijeliti niskomolekularni od visokomolekularnih spojeva koji kroz pore membrane ne mogu proći. Postupak je vrlo spor pa se ubrzava primjenom električnog polja - elektrodijaliza.
Kod dijamagnetizma magnetizacija je suprotnog smjera od primijenjenog magnetnog polja, tj. magnetska susceptibilnost je negativna. Kada su u atomu svi elektroni spareni, poništavaju se spinski magnetski momenti i takva tvar ne pokazuje prema vani nikakav magnetski moment. Ako se takva tvar unese u vanjsko magnetno polje, inducira u njoj magnetsko polje koje je usmjereno protiv vanjskog polja. Posljedica je takvog vladanja da magnetsko polje odbija dijamagnetične tvari.
Generalić, Eni. "Valentni elektron." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav