Micelle su električno nabijene koloidne čestice sastavljene od nakupina velikih molekula, kao što su, primjerice, sapuni i površinski aktivne tvari. U vodenim su otopinama hidrofilni krajevi ovakvih molekula na površini micele, dok se hidrofobni kraj (obično ugljikovodikov lanac) usmjerava prema središtu.
Karboksilne kiseline (karbonske kiseline) organski su spojevi koji u svojoj strukturi sadrže RC(=O)OH skupinu (karboksilnu skupinu). Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se najdužem slijedu s karboksilnom skupinom doda nastavak -ska, a riječ kiselina piše se odvojeno. Ugljikov atom u karboksilnoj skupini broji se kao dio lanca. Ovisno o broju karboksilnih skupina a mogu biti mono-, di- i polikarboksilne kiseline, a mogu biti zasićene, nezasićene i aromatske. Karboksilne kiseline općenito su slabe kiseline. Uz karboksilnu skupinu mogu sadržavati i neku drugu karakterističnu skupinu. One kiseline koje sadrže amino skupinu (-NH2) zovu se aminokiseline.
Katalitičko krekiranje je proces u preradi nafte kod kojeg se teški ugljikovodici prevode u lakše ugljikovodike krekiranjem uz prisutnost katalizatora.
Krekiranje je proces pri kojem se iz ugljikovodika veće relativne molekulske mase dobivaju ugljikovodici manje relativne molekulske mase (posebno kod rafiniranja nafte).
Sirova nafta (zemno ulje) nastala je raspadanjem organskih tvari prvenstveno životinjskog, ali i biljnog porijekla koje su se istaložile na dnu plićih dijelova bivših mora i oceana. Sastoji se od različitih ugljikovodika s dodatkom nešto spojeva kisika, dušika i sumpora. Ovisno o vrsti ugljikovodikovih spojeva razlikuje se nafta metanske, naftenske i aromatske osnove. Nafta se vadi pomoću bušotina, koje mogu biti na kopnu i moru. Osnovni derivati nafte su: rafinerijski plin, ukapljeni plin, benzini, petrolej, plinska ulja, loživa ulja, maziva, motorna ulja.
Mineralna ulja su uljevite tekućine koje se sastoje od ugljikovodika, a dobivaju se kao produkt destilacije nafte, katrana, ugljena, drveta itd. Služe kao maziva.
Prirodni plin je prirodna mješavina plinovitih ugljikovodika. Približan je sastav prirodnog plina sljedeći: 85 % metana, 10 % etana, 3 % propana s manjim udjelima butana i drugih viših alkana. Prirodni plin koristi se kao gorivo i za proizvodnju kemikalija.
Oktanski broj je oznaka kvalitete tekućeg motornog goriva koja pokazuje njegovu antidetonatorsku vrijednost. Pa tako n-heptan, koji vrlo lako detonira ima o.b. 0 a izooktan koji ne detonira ima o.b. 100. Miješanjem ovih ugljikovodika dobivaju se goriva različitih kvaliteta, s vrijednostima oktanskog broja između 0 i 100.
Generalić, Eni. "Unsaturated hydrocarbon." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. 8 Apr. 2025. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav