KEMIJSKI RJEČNIK

Biot-Savartov zakon    →   Biot-Savart law

Magnetsko polje B vodiča kojim teče struja može se odrediti uz pomoć Biot-Savartovog zakona. Doprinos magnetskom polju na udaljenosti r od strujnog elementa IdL dan je izrazom:

u kojem je μ₀ permeabilnost. Uloga permeabilnosti u magnetostatici vrlo je slična ulozi permitivnosti u elektrostatici. Da bi se odredilo ukupno magnetsko polje B (doprinos cijelog vodiča), potrebno je integrirati doprinose svih strujnih elemenata duž vodiča. Za magnetsko polje dugog ravnog vodiča kojim teče struja I, Biot-Savartov zakon daje sljedeći izraz:

SI jedinica za magnetsko polje je tesla (T).

Permeabilnost μ₀ ima vrijednost 4π×10^-7 T m A^-1.

kovalentnost    →   covalentity

Kovalentnost je maksimalni broj kovalentnih veza koje atom može tvoriti. Jednaka je broju vodikovih atoma koji se spajaju s drugim atomima, većinom je konstantna.

kurij    →   curium

Kurij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James i Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast Pierra (1859.-1906.) i Marie (1867.-1934.) Curie. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Kurij je toliko radioaktivan da svijetli u mraku. Kurij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 s alfa-česticama ili americija-241 s neutronima.

raščinjavanje    →   decomposing

Raščinjavanje u analitičkoj kemiji znači prevođenje neke tvari, taljenjem s pogodnim sredstvom za taljenje (natrijevim karbonatom, natrijevim hidroksidom, natrijevim peroksidom ...) u takav kemijski spoj koji se nakon toga lako otapa u vodi, kiselini ili lužini.

bizmut    →   bismuth

Bizmut je 1753. godine otkrio Claude Geofroy (Francuska). Ime mu dolazi od njemačkog naziva Weisse Masse - bijele nakupine što je kasnije prešlo u wismut i bisemutum. To je krhki metal srebrno-ružičasti boje. Stabilan u vodi i na zraku. Otapa se samo u koncentriranoj nitratnoj i vrućoj sulfatnoj kiselini. Toplinska vodljivost mu je najniža od svih metala, osim žive. Slab je vodič struje i ima najveći Hallov efekt od svih metala. Bizmut i njegovi spojevi su otrovni. Glavne rude bizmuta su bizmutov sjajnik (Bi₂S₃) i bizmutov oker (Bi₂O₃). Upotrebljava se kao sastojak niskotaljivih legura s olovom, kositrom i kadmijem, za izradu električnih i toplinskih osigurača. Služi kao nosač za uranijevo gorivo u nuklearnom reaktoru.

kalorimetrijska bomba    →   bomb calorimeter

Kalorimetrijska bomba ili točnije kalorimetar s kalorimetrijskom bombom je tip kalorimetra za mjerenje pri konstantnom volumenu koji se koristi za mjerenje topline izgaranja uzorka u čistom kisiku. Četiri osnovna dijela ovog tipa kalorimetra su:

1. čelična posuda (bomba) u kojoj se spaljuje uzorak,
2. posuda s točno poznatim volumenom vode opskrbljena miješalicom,
3. vanjska izolacijska posuda koja štiti kalorimetar od toplinskih utjecaja iz prostorije, i
4. precizni termometar kojim se mjeri promjena temperature vode u unutrašnjoj posudi.

borani    →   borane

Borani su spojevi bora s vodikom (B₂H₆, B₄H₁₀, B₅H₉, B₅H₁₁...). Općenito se mogu dobiti djelovanjem kiseline na magnezijev borid Mg₃B₂. Svi borani su i po formuli i po strukturi iznenađujući spojevi. Sve više postaje prihvatljiva ideja da se borani smatraju spojevima koji sadrže tzv. tricentričnu vezu koja se sastoji od jednog elektronskog para koji obuhvaća tri atoma, što bi moglo biti u suglasnosti s teorijom molekulskih orbitala.

bor    →   boron

Bor su 1808. godine otkrili Sir Humphry Davy (Engleska) i Joseph-Louis Gay-Lussac i L. J. Thenard (Francuska). Ime mu dolazi od arapskog naziva buraq koji se koristio za boraks. To je polumetal s unikatnom kemijom i nomenklaturom spojeva. Amorfni bor je tamni prah i za razliku od kristalnog, prilično je reaktivan. Zagrijan na zraku sam se zapali. Kristalni bor je izvanredno tvrd i kemijski je inertan. Ne reagira s kisikom, vodom, lužinama a od kiselina reagira samo s vrućom koncentriranom nitratnom i sulfatnom kiselinom. S većinom metala stvara boride. Bor se rijetko nalazi u većim količinama, najčešće u obliku boraksa (Na₂B₄O₇·10H₂O), kernita (Na₂B4O₇·4H₂O) ili kolemanita (Ca[B₃O₄(OH)₃]·H₂O). Najviše se upotrebljava u proizvodnji stakla (borsilikatno staklo), keramike i sredstava za čišćenje.

dehidracija    →   dehydration

Dehidracija (dehidratacija) je uklanjanje vode iz neke stvari (vidi sušenje).

dehidrogenacija    →   dehydrogenation

Dehidrogenacija je postupak oduzimanja vodika iz kemijskih spojeva. Dehidrogenacijom ugljikovodika pretvaraju se jednostruke ugljik-ugljik veze u dvostruke. U biokemijskim procesima dehidrogenacija se vrši uz pomoć enzima dehidrogenaze.