KEMIJSKI RJEČNIK
samozapaljivi materijal → spontaneously combustible
Samozapaljivi materijali oni su materijali koji se spontano mogu zapaliti bez vanjskog izvora topline. Toplina potrebna za zapaljenje može se generirati i običnom reakcijom s kisikom iz zraka, apsorpcijom vlage, toplinom generiranom tijekom obrade ili čak radioaktivnim raspadom.
radij → radium
Radij su 1898. godine otkrili Marie Curie (Poljska) i Piere Curie (Francuska). Ime je dobio prema latinskoj riječi radiare što znači zračiti ili sjajiti. To je sjajni srebrni, mekani radioaktivni metal. Vrlo brzo reagira s kisikom iz zraka i vodom. To je visoko radiotoksičan metal koji je kancerogen ako se proguta, udiše ili izlaže njegovom zračenju. Sav radij u prirodi potječe od radioaktivnog raspada težih elemenata, osobito urana. Uranove rude su stoga, glavni izvor radija.
radon → radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka). Nastaje raspadom radija pa je po njemu i dobio ime. Prvotno je nazvan niton po latinskoj riječi nitens što znači sjajan. To je plin bez boje i mirisa. Radon je kemijski inertan, jednoatomni nezapaljivi plin. Ne spaja s drugim elementima izuzev s fluorom. Radon je radioaktivan, jako radiotoksičan i kancerogen ako se udiše. Radon nastaje kao produkt radioaktivnog raspada radija, a i sam se dalje radioaktivno raspada (3.8 dana).
ruthefordij → rutherfordium
Ruthefordij su 1964. godine otkrili djelatnici Berkeley laboratorija (USA) i Nuklearnog istraživačkog centra u Dubni (Rusija). Ime je dobio u čast novozelandskog fizičara Ernesta Rutherforda (1871.-1937.). To je sintetski radioaktivni metal. U Dubni su ruthefordij pripravili bombardiranjem plutonija jezgrama neona-22, a u Berkeleyu bombardiranjem kalifornija jezgrama ugljika-12.
tehnecij → technetium
Tehnecij je 1937. godine otkrio Carlo Perrier i Emilio Segre (Italija). Ime je dobio prema grčkoj riječi technetos što znači umjetan jer je prvi element dobiven umjetnim putem. To je srebrni metal ili sivi prah. Otporan je na oksidaciju ali potamni na vlažnom zraku i gori u visokoj koncentraciji kisika. Topljiv je u nitratnoj i sulfatnoj kiselini ali nije topljiv u kloridnoj kiselini, neovisno o njenoj koncentraciji. Tehnecij je radioaktivan. Dobar je inhibitor korozije čelika, ali je, zbog svoje radioaktivnosti, upotrebljiv samo za zatvorene sustave.
torij → thorium
Torij je 1828. godine otkrio Jons Jakob Berzelius (Švedska). Ime je dobio po skandinavskom bogu rata Thoru. To je srebrni radioaktivni metal. Potamni na zraku. Reagira s vodom. Zapaljiv je i burno reagira s oksidansima. Otrovan je i kancerogen. Glavni izvor torija je monacitni pijesak i torianit ((Th, U)O2). Torij je važan izvor uranija-233 u nuklearnim reaktorima.
ununbij → ununbium
Ununbij su u veljači 1996. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Novi element je dobio ime od latinske izvedenice za redni broj 112 prema IUPAC preporuci za imenovanje elemenata s atomskim brojem većim od 100. To je sintetski radioaktivni metal. Ununbij je pripravljen bombardiranjem olova-208 jezgrama zinka-70.
ununkvadij → ununquadium
O otkriću ununkvadija su u siječnju 1999. godine informirali znanstvenici iz Nuklearnog istraživačkog centra u Dubni (Rusija) i Lawrence Livermore National Laboratory (USA). Novi element je dobio ime od latinske izvedenice za redni broj 114 prema IUPAC preporuci za imenovanje elemenata s atomskim brojem većim od 100. To je sintetski radioaktivni metal. Samo nekoliko atoma ununkvadija je pripravljeno fuzijom kalcijeva i plutonijeva atoma.
unununij → unununium
Unununij su u prosincu 1994. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Novi element je dobio ime od latinske izvedenice za redni broj 111 prema IUPAC preporuci za imenovanje elemenata s atomskim brojem većim od 100. To je sintetski radioaktivni metal. Unununij je pripravljen bombardiranjem bizmuta-208 jezgrama nikla-64.
uranij → uranium
Uranij je 1789. godine otkrio Martin Heinrich Klaproth (Njemačka). Ime je dobio po planetu Uranu. To je srebrni, savitljivi i kovki metal. Potamni na zraku. Reagira s vodenom parom, a uranijev prah reagira i s vodom. Lako se otapa u kiselinama, osim u nitratnoj koja ga čini pasivnim. Otporan je na lužine. Uranij je radioaktivni element koji je visoko radiotoksičan i kancerogen. Spojevi su mu visoko toksični i imaju kumulativni efekt. Najvažnije rude uranija su uranijev smolinac ili uranit (U3O8), karnotit (K2O·2U2O3·V2O5·3H2O) i tobernit (Cu(UO2)2P2O8·12H2O). Glavna primjena mu je kao nuklearno gorivo pri čemu uranij-235 služi kao direktni fisijski materijal a uranij-238 služi kao sirovina za dobivanje plutonija-239 koji opet služi kao fisijski materijal.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Radioaktivni niz." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski