KEMIJSKI RJEČNIK

temperatura zapaljenja    →   flash point

Temperatura zapaljenja najniža je temperatura na kojoj para tekućine ili hlapljive čvrste tvari stvara zapaljivu smjesu sa zrakom. Pri temperaturi zapaljenja pare blizu površine tekućine zapale se kada se izlože plamenu.

konjska snaga    →   horse power

Konjska snaga je stara jedinica snage koju je uveo Jamesa Watt 1782. kako bi opisao snagu parnih strojeva. Konjska snaga bila je jednaka konjskom radu potrebnom da 528 kubičnih stopa vode podigne, u okomitom smjeru, jedan metar u jednoj minuti (HP = 735.498750 W).

vlažnost    →   humidity

Vlažnost je opći termin koji se koristi za opisivanje količine vodene pare u atmosferi.

konstante kristalne rešetke    →   lattice constants

Konstante kristalne rešetke jesu parametri koji određuju dimenzije jedinične ćelije u kristalnoj rešetki, naročito duljine bridova ćelije i kutova među njima.

energija kristalne rešetke    →   lattice energy

Energija kristalne rešetke jest energija koju je potrebno dovesti po ionskom paru da se ioni sasvim odvoje od kristalne rešetke pri temperaturi apsolutne nule.

Lewis, Gilbert N.    →   Lewis, Gilbert N.

Gilbert Newton Lewis (1875.-1946.) američki je kemičar koji je teorijom elektronskih parova objasnio kovalentne veze i proširio pojam kiselina i baza.

kobalt    →   cobalt

Kobalt je 1735. godine otkrio Georg Brand (Njemačka). Ime je dobio po njemačkom duhu koji čuva metale u zemlji - kobold ili od grčke riječi cobalos što znači rudnik. To je srebrno-plavi, sjajni, tvrdi metal koji zajedno sa željezom i niklom čini trijadu željeza. Površina mu je stabilna na zraku sve do 300 °C. Otapa se u kiselinama dok s lužinama praktički ne reagira. S koncentriranom nitratnom kiselinom kobalt prelazi u pasivno stanje. Feromagnetičan je sve do 1150 °C. Kobaltove para ili prašina i njegovi spojevi su toksični. U Zemljinoj kori javlja se u obliku arsenida i sulfida kao kobaltit (CoAs₂·CoS₂) i smaltit (CoS₂). Kobalt se obično dobiva kao nusproizvod pri preradi ruda bakra i nikla. Uglavnom se upotrebljava u metalurgiji za izradu legura otpornih na koroziju i legura za permanentne magnete. Kobalt-60 je umjetni izotop koji se koristi u medicini kao izvor gama zračenja.

sastav oceanske vode    →   composition of ocean water

More je nezasićena homogena otopina koja se sastoji od vode kao otapala (96.5 %), otopljene soli (3.5 %), manjih količina partikularne tvari, otopljenih plinova i organskih sastojaka. Odnosi glavnih konstituenata oceanske vode su skoro konstantni u svim oceanima. Salinitet (ukupna koncentracija otopljenih soli) i koncentracija pojedinih konstituenata dana je u psu jedinicama (practical salinity units). U većini slučajeva može se pretpostaviti da su psu i stara jedinica ‰ sinonimi.

Prosječni sastav oceanske vode dan je u tablici:

kovalentna veza    →   covalent bond

Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. Svaki atom daje po jedan elektron, stvarajući zajednički elektronski par koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma (H· + ·H = H:H ili H-H).

kritična točka    →   critical point

Kritična točka je točka na faznom dijagramu dvofaznog sustava u kojoj dvije faze imaju jednaka svojstva i zbog toga čine jednu fazu. U kritičnoj točki za tekuću i plinovitu fazu čiste tvari nestaje razlika između tekućine i plina i u njoj završava krivulja napona pare. Koordinate ove točke jesu kritična temperatura i kritični tlak. Iznad kritične temperature fluid se ne može ukapljiti.