KEMIJSKI RJEČNIK

normalno vrelište    →   normal boiling point

Normalno vrelište je temperatura pri kojoj je tlak pare tekućine 101 325 Pa.

nukleon    →   nucleon

Protoni i neutroni zovu se zajedničkim imenom nukleoni. Oni su sastavni dijelovi atomske jezgre i čine praktički cijelu masu atoma.

nukleofil    →   nucleophile

Nukleofili su čestice (teže prema jezgri, nukleusu) koje imaju nevezani elektronski par. Mogu biti negativno nabijeni ioni ili neutralne molekule.

nuklid    →   nuclide

Nuklid je atom elementa s poznatim brojem protona i neutrona u jezgri. Nuklid je definiran svojim atomskim brojem Z i svojim masenim brojem A. Primjerice, ugljik-14 (C-14 ili ¹⁴C) je nuklid elementa ugljika čija jezgra ima šest protona i osam neutrona.

najlon    →   nylon

Najloni su sintetička poliamidna vlakna koja se upotrebljavaju za izradu različitih odjevnih predmeta. To su čvrsti, otporni i rastezljivi polimeri koji ne upijaju vodu i ne trunu.

napon razlaganja    →   potential of decomposition

Napon razlaganja nekog sustava najmanji je napon koji valja primijeniti da dođe do procesa elektrolize.

polietilen niske gustoće    →   low-density polyethylene

Polietilen niske gustoće (LDPE) je termoplastični poliolefin gustoće od 0.910 g cm^-3 do 0.940 g cm^-3. To je reciklirajuća plastika koja se, zbog svoje čvrstoće i fleksibilnosti, najčešće koristi za izradu različitih folija i vrećica za samoposluživanje.

neodimij    →   neodymium

Neodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija). Ime je dobio po grčkim riječima neo i didymos što znači novi blizanac. To je srebrno bijeli metal koji brzo potamni na zraku. Sporo reagira s hladnom vodom, a mnogo brže s toplom. Zapali se na zraku kada se zagrije i izgara do Nd₂O₃. Glavni izvor lakih lantanoida je mineral monacit (Ce, La, Nd, Pr fosfat) koji se nalazi u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu piroforne legure od koje se rade kremenčići za upaljače. Boji staklo od čisto ljubičaste do vinsko crvene. Staklo koje sadrži neodimij može se upotrebljavati za lasere i u astronomiji.

Nernstov zakon razdjeljenja    →   Nernst’s division law

Nernstov zakon razdjeljenja kaže da se tvar raspodjeljuje između dva otapala tako da je omjer koncentracija te tvari pri nekoj temperaturi stalan, uz uvjet da se u oba otapala tvar nalazi u istom molekularnom obliku. Koeficijent razdjeljenja odnos je koncentracija tvari u otapalima A i B na određenoj temperaturi.

Pojava razdjeljenja iskorištava se za ekstrakciju tvari.

Nernstova jednadžba za elektrodni potencijal    →   Nernst’s electrode potential equation

Za opću reakciju nekog redoks-sustava

ovisnost elektrodnog potencijala redoks sustava o aktivitetu oksidiranog i reduciranog oblika u otopini daje nam Nernstova jednadžba za elektrodni potencijal:

gdje je E = elektrodni potencijal redoks-sustava

E° = standardni elektrodni potencijal redoks-sustava

R = univerzalna plinska konstanta

T = termodinamička temperatura

F = Faradayeva konstanta

z = broj elektrona koji se izmjenjuju u redoks-reakciji

a_O = aktivitet oksidiranog oblika

a_R = aktivitet reduciranog oblika

n = stehiometrijski koeficijent oksidiranog oblika

m = stehiometrijski koeficijent reduciranog oblika