KEMIJSKI RJEČNIK

neutron    →   neutron

Neutroni su sastavni dijelovi atomske jezgre. Različit broj neutrona u istovrsnim atomima uzrokuje pojavu izotopije. Neutroni su čestice bez električnog naboja čija masa (m_n) iznosi 1.675×10^-27 kg.

neutronski broj    →   neutron number

Neutronski broj (N) karakteristično je svojstvo specifičnog izotopa nekog elementa, jednak je broju neutrona u jezgri.

aktinij    →   actinium

Aktinij je 1899. godine otkrio Andre Debierne (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi aktis što znači zraka. To je mekani, srebrno bijeli metal. Reagira s vodom. Aktinij je radioaktivan i svijetli u mraku. Glavni izvor aktinija su uranijeve i torijeve rude, ali ga je danas jednostavnije dobiti umjetnim putem. Od ostalih aktinida odvaja se pomoću ionizmjenjivačkih smola. Otprilike je 150 puta aktivniji od radija i služi kao izvor neutrona.

americij    →   americium

Americij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James, Stanley G. Thompson i Albert Ghiorso (USA). Ime mu dolazi od engleske riječi za Ameriku. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, zrakom i vodenom parom. Americij je otrovan i radiotoksičan element. Americij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 neutronima.

umjetni radioaktivni izotop    →   artificial radioactive isotope

Umjetni radioaktivni izotopi nastaju bombardiranjem atoma pomoću akceleratora ili izlaganjem sporim neutronima u nuklearnom reaktoru. Tako se dobivaju izotopi (radionuklidi) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. Najvažniji umjetni radioaktivni izotopi jesu izotopi kobalta, fosfora i ugljika.

Radioaktivni izotop kobalta dobiva se bombardiranjem običnog metalnog kobalta neutronima u nuklearnom reaktoru.

Radioaktivni izotop fosfora dobiva se bombardiranjem običnog fosfora deuteronima proizvedenim u ciklotronu.

Radioaktivni izotop ugljika dobiva se u nuklearnom reaktoru bombardiranjem dušika sporim neutronima. On se najviše upotrebljava kao radioaktivni indikator.

kalifornij    →   californium

Kalifornij su 1950. godine otkrili Stanley G. Thompson, Kenneth Street Jr. i Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio po američkoj državi Kaliforniji i sveučilištu na kojem je otkriven. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Kalifornij se pripravlja u nuklearnim reaktorima bombardiranjem kurija-242 s alfa česticama. Vrlo je jaki izvor neutrona.

kurij    →   curium

Kurij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James i Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast Pierra (1859.-1906.) i Marie (1867.-1934.) Curie. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Kurij je toliko radioaktivan da svijetli u mraku. Kurij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 s alfa-česticama ili americija-241 s neutronima.

deuterij    →   deuterium

Deuterij je izotop vodika čija se jezgra sastoji od jednog protona i jednog neutrona.

einsteinij    →   einsteinium

Einsteinij je1952. godine otkrio A. Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast fizičara Alberta Einsteina (1879.-1955.). To je sintetski radioaktivni metal. Einsteinij nastaje u termonuklearnim eksplozijama. Može se dobiti sukcesivnom apsorpcijom neutrona nižih elemenata, kao što je plutonij.

atom    →   atom

Atom (grč. nedjeljiv) je najsitnija čestica kemijskog elementa koja se kemijskim putem ne može dalje rastavljati. Rutherford-Bohrov model prikazuje atom kao pozitivno nabijenu jezgru veličine oko 10^-14 m sastavljenu od protona (pozitivnih čestica) i neutrona (neutralnih čestica) oko koje kruže negativno nabijeni elektroni. Broj protona i elektrona jednak je tako da je atom električki neutralna čestica. Promjer atoma je oko 10^-10 m.