KEMIJSKI RJEČNIK

specifična veličina    →   specific quantity

Specifična veličina jest način izražavanja ekstenzivnih veličina (npr., volumena, entalpije, toplinskog kapaciteta itd.). Dobije se tako da se stvarna vrijednost podijeli s masom. Rezultirajuća veličina naziva se specifični volumen, specifična entalpija itd.

sustav    →   system

Sustav je područje koje se promata, izdvojeno od ostatka svemira (okoline). Sustav može biti od okoline odijeljen granicama koje spriječavaju prijenos mase (zatvoreni sustav), topline (adijabatski sustav), ili energije (izolirani sustav). Sustav koji izmjenjuje masu s okolinom je otvoreni sustav.

tona    →   tonne

Tona (t) je iznimno dopuštena jedinica mase. Definirana je kao poseban naziv za tisuću kilograma (t = 10³ kg).

volumen    →   volume

Volumen ili obujam prostor je što ga zauzima određena masa neke tvari. SI jedinica za volumen jest kubični metar (m³). Promjenom temperature ili tlaka može se promijeniti volumen.

vosak    →   wax

Vosak je ester formiran od dugolančanih masnih kiselina i alkohola te je obično krutina pri sobnoj temperaturi.

težina    →   weight

Težina je umnožak mase i gravitacijskog ubrzanja. Za razliku od mase, težina nije ista na svim točkama Zemljine površine jer gravitacijsko ubrzanje ovisi o nadmorskoj visini i zemljopisnoj širini.

molalitet    →   molality

Molalitet (b; ranije m) komponente A jednak je omjeru količine (množine) otopljene tvari A i mase otapala.

Jedinica molaliteta je mol kg^-1.

oblik molekule    →   molecular shape

Oblik molekule je trodimenzionalni razmještaj atoma u prostoru oko centralnog atoma. Molekularna formula spoja ne može nam ukazati na njegov oblik. Na primjer, CO₂ je linearna molekula a SO₂ savijena.

Trodimenzionalni oblik mnogih malih molekula može se predvidjeti teorijom odbijanje elektronskih parova valentne ljuske (VSEPR). Kada se atomi kombiniraju u molekulu, parovi valentnih elektrona razmještaju se na najvećoj mogućoj udaljenosti jedan od drugoga. Drugi način za opisivanje oblika molekula je pomoću hibridiziranih orbitala.

Nernstov zakon razdjeljenja    →   Nernst’s division law

Nernstov zakon razdjeljenja kaže da se tvar raspodjeljuje između dva otapala tako da je omjer koncentracija te tvari pri nekoj temperaturi stalan, uz uvjet da se u oba otapala tvar nalazi u istom molekularnom obliku. Koeficijent razdjeljenja odnos je koncentracija tvari u otapalima A i B na određenoj temperaturi.

Pojava razdjeljenja iskorištava se za ekstrakciju tvari.

njutn    →   newton

Njutn (N) je izvedena SI jedinica sile. Definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat (N = kg m s^-2). Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir Isaacu Newtonu (1642.-1727.).