KEMIJSKI RJEČNIK

hafnij    →   hafnium

Hafnij su 1923. godine otkrili Dirk Costner (Danska) i Georg Karl von Hevesy (Mađarska). Ime je dobio po latinskom nazivu za Kopenhagen - Hafnia. To je srebrno sivi metal visokog sjaja, koji se može kovati. Na izloženoj površini stvara se oksidni film. Otporan na lužine i kiseline (osim HF). Metalni prah se sam zapali i gori na zraku. Spojevi hafnija toliko su slični spojevima cirkonija da ih je skoro nemoguće odvojiti. Pronađen je u svim rudama cirkonija. Kako dobro apsorbira neutrone i kako je otporan na koroziju koristi se za izradu kontrolnih šipki u nuklearnim reaktorima. Upotrebljava se i za legiranje metala, izradu specijalnih stakala, kao i za uklanjanje tragova kisika i dušika iz vakuum cijevi.

seaborgij    →   seaborgium

Seaborgij su 1974. godine otkrili djelatnici Berkeley Laboratorija (USA) i Nuklearnog istraživačkog centra u Dubni (Rusija). Ime je dobio u čast američkog nuklearnog kemičara Glenna Theodora Seaborga (1912.-1999.). To je sintetski radioaktivni metal. Seaborgij je pripravljen bombardiranjem olova jezgrama kroma-54.

selenid    →   selenide

Selenidi su spojevi koji imaju strukturu R-Se-R (R je različito od H). Oni su prema tome selenijevi ekvivalenti etera. Ime se također upotrebljava i za metalne soli izvedene od H₂Se.

lemljenje    →   soldering

Lemljenje je spajanje metalnih površina pomoću rastaljenog metalnog veznog sredstva.

stereospecifična reakcija    →   stereospecific reaction

Stereospecifične reakcije su reakcije koje preferiraju nastajanje samo jednog stereoizomera. Sve metaboličke reakcije koje uključuju kiralne molekule su stereospecifične.

supravodljivost    →   superconductivity

Supravodljivost je fenomen koji se javlja kad metali, slitine ili spojevi ispod kritične temperature, T_c, gube električni otpor i magnetsku permeabilnost (Meissnerov efekt i Josephsonov efekt).

halogeni elementi    →   halogens

U 17. skupinu periodnog sustava spadaju fluor (F), klor (Cl), brom (Br), jod (I) i astat (At). Zajedničkim imenom nazivaju se halogenima (oni koji tvore soli) zbog toga što izravno s metalima daju soli. U vanjskoj ljusci imaju 7 elektrona pa su izrazito elektronegativni. Reagiraju sa skoro svim metalima i mnogim nemetalima. Reaktivnost im opada porastom atomske mase. Halogeni imaju jak neugodan miris i gore sjajnim plamenom.

U elementarnom stanju halogeni elementi prave dvoatomne molekule. Kako raste volumen atoma, rastu i Van der Waalsove privlačne sile. Tako su pri sobnoj temperaturi fluor i klor plinovi, brom tekućina, a jod i astat čvrste tvari.

tvrdoća    →   hardness

Tvrdoća je otpor materijala prema utiskivanju tijela određene veličine, oblika i poznatog opterećenja. Ova se definicija odnosi na sve tipove skala tvrdoća osim Mohrove skale, koja je zasnovana na otpornosti na grebanje i koristi se uglavnom za minerale. Najčešće korištene skale tvrdoća su: Brinellova (za lijevano željezo), Rockwellova (za lim i toplinski obrađeni čelik) i Knoop (za metale).

hassij    →   hassium

Hassij su 1984. godine otkrili Peter Armbruster, Gottfried Münzenber i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Ime je dobio po latinskom nazivu za njemačku pokrajinu Hesen - Hassia u kojoj se nalazi Darmstadt. To je sintetski radioaktivni metal. Hassij je pripravljen bombardiranjem bizmuta-208 jezgrama željeza-58.

holmij    →   holmium

Holmij je 1879. godine otkrio Per Theodore Cleve (Švedska). Ime je dobio po latinskom nazivu za Stockholm. To je srebrni, mekani i kovki metal. Stabilan je u suhom zraku na sobnoj temperaturi ali burno reagira u vlažnom zraku ili pri povišenoj temperaturi. Topljiv je u kiselinama. Može burno reagirati s halogenima. Glavni izvori holmija i ostalih teških lantanoida su gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu lasera.