Živčani su bojni otrovi imali dominantnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Ime im dolazi po tome što utječu na prijenos impulsa u živčanom sustavu. Svi živčani bojni otrovi spadaju u grupu organo-fosfornih spojeva. Stabilni su i lako se raspršuju, vrlo su toksični i imaju brz učinak bilo da se apsorbiraju kroz kožu ili udisanjem. Živčani bojni otrovi mogu se proizvesti prilično jednostavnim kemijskim tehnikama, a sirovine su jeftine i općenito lako dostupne.
Najvažniji živčani bojni otrovi uključeni u moderne arsenale jesu:
| Tabun | (o-etil dimetilamidofosforilcijanid) |
| Sarin | (izopropil metilfosfonofluoridat) |
| Soman | (pinakolil metilfosfonofluoridat) |
| GF | (cikloheksil metilfosfonofluoridat) |
| VX | (o-etil-diizopropilaminometil metilfosfonotiolat) |
Živčani bojni otrovi lako su hlapljive tekućine bez boje, okusa i mirisa. Antidote za njih su atropin sulfat i pralidoksim jodid.
Nikal je 1751. godine otkrio Axel Fredrik Cronstedt (Švedska). Ime je dobio po imenu demonskog bića iz germanske mitologije od njemačke riječi kupfernickel što znači Old Nick bakar ili Vražji bakar. To je sjajni, srebrno bijeli metal koji zajedno sa željezom i kobaltom čini trijadu željeza. Mekan je, kovak i savitljiv i može se polirati do visokog sjaja. Otporan je na koroziju u zraku. Topljiv u razrijeđenim oksidirajućim kiselinama, a u koncentriranoj nitratnoj kiselini se pasivira. Vrlo je otporan na lužine sve do temperature od 500 °C. Duža izloženost niklenoj prašini i nekim njegovim spojevima je kancerogena. Nikal se u prirodi najčešće javlja kao garnierit ((Ni, Mg)6Si4O10(OH)8), pentlandit ((Ni, Fe)9S8) i niklein (NiAs). Više od tri četvrtine nikla upotrebljava se za izradu različitih legura sa i bez željeza. Ostatak se upotrebljava za galvansko niklanje materijala, za katalizatore, za izradu Ni-Cd baterija i kovanog novca.
Standardna prosječna oceanska voda (SMOW - standard mean ocean water) standardni je uzorak čiste oceanske vode točno poznatog izotopskog sastava koji se čuva u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. Koristi se za točnu kalibraciju u mjerenjima gustoće i izotopskog sastava.
Standardizacija je određivanje točne koncentracije otopine sekundarnog standarda.
Stojni val pojavljuje se kad se putujući val odbije na krajevima žice pa nastaju i valovi koji putuju u suprotnom smjeru. Nastaje na žici učvršćenoj na krajevima. Zove se stojni val, jer energija vala ostaje u žici - nema prijenosa energije preko krajeva. U realnoj žici, stojni val s vremenom nestaje zbog trenja.
Svaki objekt u svemiru privlači svaki drugi objekt silom (gravitacijska sila, FG) koja djeluje duž pravca kroz središta objekata, a proporcionalna je umnošku masa objekata i obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti između njih.
m1 i m2 su mase objekata a r je udaljenost između njih. G je univerzalna gravitacijska konstanta a iznosi 6.67•10-26 N m2 kg-2. Strogo govoreći ovaj zakon vrijedi samo za objekte koje možemo smatrati materijalnim točkama. Inače, gravitacijsku silu treba računati integriranjem sila između različitih elemenata mase. Newtonov zakon gravitacije izveden je iz Keplerovih zakona, koji opisuju gibanje planeta, te uz fizikalnu pretpostavku da je Sunce središte i izvor gravitacijske sile.
Ispravnije je Newtonov zakon gravitacije napisati uz pomoć vektorske jednadžbe:
u kojoj su r1 i r2 položajni vektori masa m1 i m2.
Gravitacijske sile djeluju na daljinu, što znači da djeluju kroz prostor bez materijalnog dodira među objektima. Newtonov zakon gravitacije izveden je iz Keplerovih zakona za planetarna gibanja, uz fizikalnu pretpostavku da je sunce središte i izvor gravitacijske sile.
Također, svaki se objekt giba u smjeru djelovanja sile koja na njega djeluje, akceleracijom koja je obrnuto proporcionalna masi objekta. Za tijela na površini Zemlje, udaljenost r u izrazu za gravitacijsku silu praktički je jednaka polumjeru Zemlje, RE. Ako masu tog tijela označimo sa m a masu Zemlje sa RE, izraz za gravitacijsku silu kojom Zemlja djeluje na tijela na svojoj površini može se ovako napisati
pri čemu je g gravitacijska akceleracija, koja se iako ovisi o geografskoj širini, obično smatra konstantom približne vrijednosti 9.81 m s-2.
Generalić, Eni. "LediÅ¡te." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
