Gilbert Newton Lewis (1875.-1946.) američki je kemičar koji je teorijom elektronskih parova objasnio kovalentne veze i proširio pojam kiselina i baza.
Umrežavanje je povezivanje dvaju lanaca polimerne molekule preko elemenata ili skupina vezanih kovalentnom vezom na lanac makromolekule.
U prirodi se često umrežavaju polipeptidni lanci disulfidnim mostovima preko cisteinskih ostataka, kao u keratinu ili inzulinu. Polimeri se mogu umrežiti dodatkom kemijske tvari ili izlaganjem polimera visokoenergetskom zračenju. Primjerice: vulkanizacija gume sa sumporom, umrežavanje poistirena s divinilbenzenom ili umrežavanje polietilena zračenjem.
Umrežavanjem se smanjuje plastičnost polimera, pojačava jakost, toplinska i električna otpornost kao i otpornost na različita otapala.
Cistein je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Zbog reaktivnosti tiolne skupine cistein ima brojne uloge u bjelančevinama. Osim što djeluje kao snažni nukleofil i ligand u kompleksima sa željezom i cinkom, najvažnije svojstvo cisteina je stvaranje disulfidne veze. Disulfidna veza igra važnu ulogu u stabilizaciji bjelančevina stvarajući čvrste veze među lancima, što je posebno važno za formiranje sekundarne i tercijarne strukture. Cistein se lako oksidira i pri tome nastaje kovalentno povezani dimer ove aminokiseline, cistin, u kojem su dvije molekule cisteina povezane disulfidnom vezom. Ostaci koji su povezani disulfidnim vezama jako su hidrofobni (nepolarni). Cistein nije esencijalna aminokiselina jer je ljudski organizam može sintetizirati.
Organometalni spojevi su spojevi u kojima postoji kovalentna veza između atoma ugljika i atoma metala (C-Me).
Paulingova skala je numerička skala elektronegativnosti temeljena na računanju energije veze kovalentno vezanih elemenata. Elektronegativnost je sila kojom atom privlači zajednički elektronski par. Fluorid je najelektronegativniji element i ima vrijednost 4 na Paulingovoj skali.
Dipolne molekule nastaju kad zajednički elektronski par kod kovalentne veze nije simetričan. Ukoliko se kovalentnom vezom vežu raznovrsni atomi, koji mogu imati različit afinitet za elektrone, onda atom s većim afinitetom jače privuče elektronski par. Time dolazi do asimetrične raspodjele negativnog naboja u molekuli, čime jedan dio molekule postaje relativno negativno nabijen (kome je bliže elektronski par) a drugi relativno pozitivno nabijen.
Fajansova pravila, koja je formulirao američki kemičar poljskih korijena Kazimierz Fajans (1887-1975), pomažu u procjeni udjela ionske u kovalentnoj vezi kao posljedice polarizacije iona. Kovalentni karakter je to vjerovatniji:
1. ako je naboj iona velik
2. ako je pozitivni ion mali, a negativni velik
3. ako pozitivni ion nema u vanjskoj ljusci konfiguraciju plemenitog plina
Nemetali su elementi koji ne pokazuju metalna svojstva (slabi su vodiči topline i električne struje, ne daju se kovati itd.). Njihove se molekule uglavnom sastoje od kovalentno vezanih atoma osim kod idealnih plinova koji su monoatomni.
Smješteni su skroz desno u periodnom sustavu. Oksidi nemetala otapanjem u vodi daju kiseline. Nemetali imaju skoro popunjenu vanjsku ljusku s elektronima i lako se spajaju jedan s drugim ili s metalima. Kod mnogih elemenata ove grupe susrećemo alotropiju.
Rezonancija je način opisivanja i procjenjivanja kovalentne veze kod molekula ili iona koji se ne mogu adekvatno opisati jednom Kekuleovom strukturom. Određene kanonske strukture se mogu nacrtati kako bi se što bolje objasnila delokalizacija elektrona i nesklad u gustoći elektrona. Strukture rezonantog hibrida nisu različite vrste molekula, već jedna jedina molekula hibridne strukture.
Strukturna formula je dvodimenzijski prikaz rasporeda atoma u molekuli. Atomi su prikazani simbolima, a kovalentne veze linijama. Simbol za ugljik često se ne prikazuje.
Generalić, Eni. "Kovalentna veza." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav